Održavanje zdrave cirkulacije krvi temelj je dugovječnosti i vitalnosti, jer svaki poremećaj u protoku može dovesti do ozbiljnih posljedica. Krvni ugrušci, iako korisni kada zaustavljaju krvarenje, postaju prijetnja kada blokiraju arterije i zaustave dotok kisika u srce ili pluća.
- Upravo zato stručnjaci sve više upozoravaju na to kako se prehrambene navike mogu pretvoriti u tihi rizik koji svakodnevno potcjenjujemo.
Iako se mnogi fokusiraju na stres i genetiku, manje se govori o tome da se u tanjiru često krije početak problema. Posebno se izdvajaju namirnice koje obiluju zasićenim mastima, soli i rafiniranim ugljikohidratima. Goveđi proizvodi, slatkiši, čips, bijeli kruh i razne pržene poslastice ne samo da opterećuju probavni sustav, već dugoročno stvaraju nepovoljne uvjete za krvne žile. Kada se takva hrana unosi redovito, krv postaje gušća, a zidovi arterija gube elastičnost, što povećava mogućnost nastanka tromboze.
- No, nisu samo masne i procesirane namirnice problem. Postoji i manje poznata činjenica koja iznenađuje mnoge: povrće bogato vitaminom K, iako se obično smatra zdravim, može kod osoba sklonih ugrušcima dodatno pojačati rizik. Kelj, špinat, kopriva ili zelena salata obiluju ovim vitaminom, ali se posebno ističe peršin – začin kojeg svakodnevno koristimo, a koji sadrži čak dvadeset puta više vitamina K od preporučene dnevne doze. Iako je za zdrave ljude ovo bezopasno, oni s genetskom predispozicijom ili dijagnozom tromboze moraju biti oprezni.
Važan faktor koji često zaboravljamo je dehidracija. Nedovoljan unos vode čini krv gušćom i time pogodnom za stvaranje ugrušaka. Kada se tome doda pretjerana konzumacija kofeina – koji povisuje krvni tlak i dodatno opterećuje krvne žile – stvara se začarani krug. Upravo zato liječnici upozoravaju da kava i energetski napici, u kombinaciji s lošom hidratacijom, mogu biti tihi okidač za ozbiljne probleme. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u zemlji, a loše prehrambene navike i dehidracija izdvajaju se kao glavni faktori rizika.
- Simptomi tromboze često su podmukli, ali kada se pojave, ne smiju se ignorirati. Bol u prsima, otežano disanje, vrtoglavica, pa čak i nagla slabost ili gubitak svijesti znakovi su da se hitno treba potražiti liječničku pomoć. Čak i naizgled bezazleni simptomi, poput kašlja ili znojenja, mogu biti signal da je protok krvi poremećen. Stručnjaci s Kliničkog bolničkog centra Zagreb ističu da se sve veći broj mlađih pacijenata javlja s prvim znakovima tromboze, što pokazuje da problem nije rezerviran samo za stariju populaciju.
Na listi rizičnih faktora posebno se izdvajaju pušenje, visok krvni tlak i ateroskleroza. Nakupljanje masnih naslaga u krvnim žilama stvara barijere koje onemogućuju normalan protok krvi. Kada se tome doda sjedilački način života i kronični stres, šanse za razvoj tromboze postaju višestruko veće. Upravo zato liječnici i nutricionisti naglašavaju da se ne radi samo o dijeti, već o sveukupnom stilu života koji ili štiti ili ugrožava arterije.
- Ipak, nije sve crno. Postoje i namirnice koje dokazano podržavaju zdravlje krvnih žila i pomažu cirkulaciji. Cikla, primjerice, prirodno snižava krvni tlak i potiče bolji protok krvi. Orašasti plodovi bogati zdravim mastima čuvaju srce i smanjuju rizik od upala, dok nemasni mliječni proizvodi pomažu u održavanju ravnoteže kolesterola. Prema istraživanjima Sveučilišta u Splitu – Medicinskog fakulteta, upravo mediteranski način prehrane, koji obiluje ribom, povrćem i maslinovim uljem, pokazuje najbolje rezultate u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.Ž
Nije dovoljno samo promijeniti prehranu – važna je i tjelesna aktivnost. Redovno kretanje, makar u obliku svakodnevne šetnje, potiče cirkulaciju i pomaže tijelu da održi krv u optimalnom stanju. Uz to, kontrola stresa igra ključnu ulogu. Kada je organizam pod stalnim pritiskom, tijelo proizvodi hormone koji dodatno opterećuju srce i krvne žile. Spoj prehrane, aktivnosti i mentalnog zdravlja stvara osnovu za dugovječnost.
- Zaključno, ono što unosimo u organizam može biti i lijek i otrov. Prehrana koja obiluje procesiranim mesom, prženom hranom i povrćem bogatim vitaminom K povećava rizik od tromboze kod osjetljivih osoba. S druge strane, cikla, orašasti plodovi i mliječni proizvodi s malo masnoća pomažu tijelu da se obrani. Ako se tome pridoda dovoljno vode, umjerena konzumacija kofeina i redovna fizička aktivnost, šanse za razvoj krvnih ugrušaka drastično se smanjuju. Na kraju, kako naglašavaju stručnjaci s Instituta za javno zdravlje Vojvodine, pravilna prehrana u kombinaciji s brigom o cjelokupnom načinu života ostaje najsnažnije oružje protiv bolesti krvnih žila.
