Dijabetes se pojavio kao značajan globalni zdravstveni problem. Podaci pokazuju da više od 500 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od dijabetesa, a samo u Srbiji više od 800.000 slučajeva. Dok napredovanje dijabetesa često može biti suptilno, njegove posljedice mogu biti teške, zbog čega je neophodno brzo identificirati simptome.
Kako prepoznati dijabetes i kako ga liječiti? Dijabetes je kategoriziran u tip 1, koji se u potpunosti oslanja na inzulin, i tip 2, koji se tradicionalno viđa kod starijih osoba, ali sada se sve više nalazi i kod djece. Poseban fenomen poznat kao inzulinska rezistencija može rezultirati kroničnim slabljenjem funkcije gušterače, smanjenom proizvodnjom inzulina i mogućom pojavom dijabetesa. Naime, inzulinska rezistencija može dovesti do značajnih zdravstvenih problema, uključujući neplodnost, sindrom policističnih jajnika, menstrualne nepravilnosti, pa čak i Hashimotov tiroiditis.
“Ovisnost o inzulinu definirajuća je karakteristika dijabetesa tipa 1, dok se tip 2, koji je nekad bio primarno povezan sa starijim odraslim osobama, sada sve više dijagnosticira kod djece. Značajan problem, inzulinska rezistencija može trajati godinama i rezultirati višestrukim zdravstvenim komplikacijama, poput neplodnosti i poremećaj rada štitnjače, prema riječima dr. Srđana Popovića, gosta u emisiji ‘Uranak’ K1, redoviti pregledi su najučinkovitiji oblik. prevencije.
Endokrinolog je preporučio godišnji probir za prevenciju šećerne bolesti, koji bi trebao uključivati OGTT test (dvosatni pregled sa 75 grama šećera) uz mjerenje glikemije u različitim intervalima. Iako je redovito praćenje razine glikemije korisno za prepoznavanje poremećaja, važno je napomenuti da inzulinska rezistencija može postojati čak i u odsutnosti abnormalnosti glikemije.
Dr. Popović je izjavio: “Probir bi se trebao provoditi najmanje jednom godišnje. Testiranjem glikemije i inzulinemije mogu se identificirati poremećaji, čak i ako inzulinska rezistencija nije odmah vidljiva. Budući da povišena inzulinemija može rezultirati teškim ishodima poput kardiovaskularnih bolesti ili neplodnosti, potrebno je dosljedno praćenje je presudno.
Prema informacijama Spomenke Babić Banković, dijabetes je u Srbiji postao globalna pandemija.
“Prema Spomenki, trenutno u svijetu ima 550 milijuna dijagnosticiranih osoba, a projekcije pokazuju da će se ta brojka do 2040. popeti na milijardu. Samo u Srbiji ima 880.000 oboljelih, a globalno komplikacije povezane s dijabetesom dovode do približno 360.000 smrtnih slučajeva Ova statistika je zabrinjavajuća, jer dijabetes utječe ne samo na zdravstveni nego i na financijski sustav populacija je pogođena dijabetesom, dok je 50 posto klasificirano kao pretilo, što značajno opterećuje zdravstveni sustav.
Indikatori dijabetesa i inzulinske rezistencije “mogu se očitovati kao pojačana žeđ (polidipsija), učestalo mokrenje (poliurija), mokrenje tijekom noći (nokturija), varijacije u tjelesnoj težini, zajedno s visokim krvnim tlakom i povišenim razinama triglicerida. Dodatno, inzulinska rezistencija može dovesti do izrazitih promjena na koži, uključujući tamne mrlje na vratu i ispod pazuha”, naglasila je.
Utjecaj vitamina D na zdravlje je značajan, posebno u pogledu dobrobiti kostura i prevencije osteoporoze, osobito kod žena u menopauzi. Dr. Popović je istaknuo da, iako se često koriste veće doze vitamina D, postoji upozorenje u pogledu potencijalnog rizika od hipervitaminoze.
Dr. Popović je upozorio da, iako je vitamin D neophodan za očuvanje zdravlja kostiju, mora se koristiti prema uputama liječnika. Pretjerana uporaba može rezultirati hipervitaminozom, koja nosi svoje rizike. Dijabetes predstavlja značajan zdravstveni izazov koji zahtijeva brzu dijagnozu i intervenciju. Rizik od razvoja dijabetesa može se uvelike smanjiti dosljednim medicinskim nadzorom, odgovarajućom prehranom, tjelesnim vježbanjem i preventivnim pregledima. Davanje prioriteta vašem zdravlju ključno je za sprječavanje ozbiljnih posljedica povezanih s ovim stanjem.
