Na internetu se mogu naći razne ispovijesti koje pojedincima pružaju svježe poglede na živote drugih s kojima nemaju direktne interakcije. Danas vam predstavljamo najnoviju trendovsku ispovijest. Tokom svog odrastanja iskusio sam život u više domaćinstava. Kada sam napunio 21 godinu, prvi put sam sreo svoju biološku majku. Ubrzo nakon toga, počeo sam živjeti s njom i njenim mužem, uspješnim advokatom. Iako je planirala da me doda u oporuku, tražili su DNK test, koji je dao negativan rezultat. Kao rezultat toga, ponovo sam postao beskućnik. Dvije godine kasnije preminula je pod nerazjašnjenim okolnostima.
Na kraju, pronašao me je njen muž, koji je priznao da je namjerno izmijenio rezultate testa, potvrđujući da sam, u stvari, njena kćer. Pojasnio je da je imao za cilj da nasljedstvo ostane netaknuto, jer je sa njom imao još jednu kćer i želio je izbjeći podjelu između nas. U međuvremenu, moja majka je doživjela tešku psihotičnu epizodu. U pokušaju da pobjegnu od svojih prijatelja i cijele situacije, preselili su se u drugu zemlju, ali je na kraju popustila pred okolnostima. Nakon njene smrti, obuzela ga je krivica i pao je u duboku depresiju. Njegova jedina želja bila je da ublaži svoju savjest tražeći moj oprost.
DODATNI SADRŽAJI
Diskusija oko zdravstvenih efekata jedenja jaja, posebno zbog povišenog nivoa holesterola u žumancima, trajala je duže vreme.
Kroz istoriju, brojni zdravstveni radnici i doktori su tvrdili da konzumiranje jaja može podići nivo holesterola i povećati verovatnoću kardiovaskularnih problema; međutim, nedavna istraživanja osporavaju ovu tvrdnju. Važna studija koju je proveo doktorski kandidat Ike Norwitz sa Univerziteta Harvard nudi značajan uvid u ovu temu.
Da bi pokazao da jaja ne utiču negativno na nivo holesterola, dr. Norwitz je preduzeo eksperiment koji uključuje konzumiranje 24 jaja dnevno, što je rezultiralo sa ukupno 720 jaja tokom jednog meseca. Ova studija imala je za cilj da ospori preovlađujuće uvjerenje o štetnim efektima jaja. U iznenađujućem preokretu, uprkos značajnom unosu holesterola od 133.200 mg tokom celog meseca, LDL (lipoprotein niske gustine, koji se obično naziva “lošim” holesterolom) je zapravo smanjen za 18%. Osim toga, nisu uočeni negativni efekti na zdravlje, što je zapanjilo brojne stručnjake.
Ovo otkriće ukazuje da bi uticaj holesterola u ishrani na nivo holesterola u krvi mogao biti manje značajan od ranijih pretpostavki. Potencijalni razlog zašto jaja ne podižu nivo holesterola može se naći u tome kako holesterol interaguje sa hormonima u telu. Istraživači predlažu da se holesterol iz ishrane veže za receptore u crevima, podstičući lučenje hormona zvanog holesin.
Ovaj hormon stupa u interakciju s jetrom kako bi smanjio proizvodnju LDL-a, pomažući na taj način u regulaciji nivoa kolesterola u tijelu. Ovaj proces pomaže u održavanju ravnoteže, čak i u slučajevima povećanog unosa holesterola. Osim jaja, Norwitz je unosio 60 grama ugljikohidrata dnevno, što je uključivalo voće kao što su smrznute trešnje, borovnice i banane.
Njegova dijeta je uključivala banane, borovnice i trešnje, a uključio je i puter od makadamije. Osim toga, primijetio je da veći unos ugljikohidrata može dovesti do daljeg smanjenja nivoa LDL kolesterola.
Za one koji se pridržavaju dijete s niskim udjelom ugljikohidrata, tijelo obično prelazi na korištenje masti kao glavnog izvora energije, što često dovodi do povećanja nivoa LDL kolesterola, što izaziva zabrinutost. Međutim, rezultati ove studije pokazuju da nije važan samo unos masti, već i način na koji tijelo obrađuje kolesterol.
Istraživanje dr. Norwitza ukazuje da uticaj konzumiranja jaja na nivo holesterola možda neće biti tako štetan kao što se nekada verovalo. Osim toga, njegovi nalazi pokazuju da jaja mogu biti dio zdrave prehrane, čak i kada se jedu u velikim količinama. Metabolizam holesterola je složen proces koji oblikuju brojni elementi, uključujući opšte prehrambene navike i unos ugljenih hidrata.
Uobičajena negativna percepcija jaja kao “štetne hrane” mogla bi biti pretjerana. Dok su daljnje studije neophodne da bi se izvukli konačni rezultati, ovi nalazi ukazuju na potrebu da se preispitaju trenutne smjernice o ishrani. Često označena kao superhrana, jaja podržavaju ideju da ih ponovo integrišemo u našu ishranu bez brige o negativnim uticajima na zdravlje.
