Moramo priznati da je piletina jedan od čestih obroka koji se nalazi na našoj trpezi.U danšnjem članku vam moramo napomenut da postoje određeni dijelovi piletine koji se ne konzumiraju.
- Piletina je jedna od najzastupljenijih namirnica u svakodnevnoj ishrani mnogih domaćinstava širom svijeta. Zbog svoje pristupačne cijene, jednostavne pripreme i blagog ukusa, često se nalazi na trpezama – od brzih ručkova do svečanih obroka. Djeca je posebno vole jer je mekana, lako se žvaće i pogodna je za razne kombinacije. Ipak, koliko god bila popularna, postoji jedna vrlo važna činjenica koju mnogi zanemaruju: neki dijelovi piletine nisu bezbjedni za jelo.
Iako je meso peradi generalno dobar izvor proteina i drugih važnih nutrijenata, neki njegovi dijelovi mogu biti zdravstveno rizični, posebno ako se konzumiraju često ili u većim količinama. Problem nije uvijek samo u načinu pripreme, već i u prirodnoj biološkoj strukturi tih dijelova, koji često sadrže bakterije, parazite, pa čak i toksine koji mogu biti opasni po zdravlje.
Jedan od takvih dijelova su pileća pluća. Ovaj organ je, prema brojnim analizama, mjesto u kojem se najčešće zadržavaju razne štetne tvari, uključujući parazite i bakterije. Iako visoke temperature tokom kuvanja mogu uništiti veliki broj mikroorganizama, neki sojevi bakterija su izuzetno otporni, što znači da mogu preživjeti i nakon termičke obrade. Konzumacija pluća tako može povećati rizik od infekcija, trovanja i problema sa varenjem.
- Još jedan dio koji se često jede, ali bi ga trebalo izbjegavati, jeste pileći rep, poznat i kao „papak“ ili „trtica“. Iako mnogi tvrde da ima specifičan ukus i vole ga kao dodatak jelima, ovaj dio piletine takođe nosi veliki broj bakterija i parazita, jer se u tom dijelu skupljaju otpadne materije i toksini iz ptičijeg organizma. U nekim slučajevima, ovo područje može sadržavati i ostatke hormona i hemikalija korišćenih tokom uzgoja.
Posebnu pažnju treba obratiti i na pileću kožu. Često se misli da koža, kao spoljni sloj, sadrži mnogo kolagena, pa se vjeruje da je korisna za kožu i zglobove. Međutim, ta pretpostavka je netačna. Pileća koža sadrži znatne količine masti, ali i štetnih bakterija, jer se tu najčešće talože prljavština i mikroorganizmi iz okoline. Ako se koža ne pripremi pravilno ili se jede u velikim količinama, može doći do povećanja holesterola, opterećenja jetre, pa čak i povećanog rizika od kardiovaskularnih oboljenja.
- U modernoj ishrani, sve više pažnje posvećuje se sigurnosti hrane, posebno kada su u pitanju mesni proizvodi. Piletina, kao i svako drugo meso, može biti izuzetno korisna ako se pravilno pripremi i ako se biraju bezbjedni dijelovi. Preporučuju se dijelovi kao što su pileće grudi ili bataci, koji su bogati proteinima, lako se pripremaju i podložni su boljoj kontroli u pogledu mikrobiološke čistoće.
Osim toga, prilikom kupovine piletine važno je obratiti pažnju na rok trajanja, izgled mesa i uslove čuvanja. Meso treba da ima svijetloružičastu boju, da ne sadrži neugodne mirise i da bude čuvano na temperaturama koje sprečavaju razvoj bakterija. Takođe, pranje ruku i svih površina nakon rukovanja sirovom piletinom je od presudne važnosti.
- Iako je jednostavno posegnuti za svakim dijelom mesa u nadi da ništa ne može naškoditi, znanje o tome koji dijelovi piletine su sigurni, a koji rizični može napraviti ogromnu razliku u očuvanju zdravlja. Posebno je važno ovo znanje prenositi i mlađim generacijama, koje često same pripremaju obroke ne obraćajući pažnju na detalje.
Zaključno, iako piletina ostaje vrijedna i zdrava namirnica, ne treba zaboraviti da svaki njen dio nije podjednako bezbjedan. Pluća, rep i koža su dijelovi koje je najbolje izbjegavati ili u najmanju ruku pripremati s dodatnim oprezom. Na taj način možemo uživati u omiljenom jelu, a da pritom ne rizikujemo svoje zdravlje.
