U današnjem članku vam pišemo na temu pomicanja sata, prakse koja se svake godine vraća u naše živote, ali sa sve većim otporom građana i stručnjaka. Ove jeseni nas očekuje nova promjena, i to ranije nego ikad u proteklih jedanaest godina, što znači da ćemo već 26. oktobra u tri sata ujutro sat vratiti unatrag na dva.
- Iako na prvi pogled ova promjena donosi „poklonjeni“ sat sna, stvarnost je složenija. Više svjetla ujutro znači i raniji mrak u popodnevnim satima, što za mnoge predstavlja izazov. Kratki dani i dugi večernji sati često dovode do pada energije i pojave sezonske melankolije. Stručnjaci upozoravaju da ljudskom organizmu treba nekoliko dana da se prilagodi novom ritmu sna i svjetla, pa nije rijetkost da se jave glavobolje, problemi s koncentracijom i poremećaj raspoloženja.
Pomicanje kazaljki ima dugu historiju – uvedeno je još tokom Prvog svjetskog rata u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj s ciljem uštede energije. U bivšoj Jugoslaviji ustaljeno je tek 1983. godine, dok je Evropska unija 1996. godine donijela jedinstvena pravila za sve članice. Od tada se prelazak na ljetno vrijeme vrši posljednje nedjelje u martu, a povratak na zimsko posljednje nedjelje u oktobru. Ideja je bila usklađivanje tržišta, saobraćaja i komunikacije, ali je vremenom praksa počela da nailazi na sve veće kritike.
Nezadovoljstvo građana najbolje ilustruje anketa Evropske komisije iz 2018. godine, u kojoj je učestvovalo čak 4,6 miliona ljudi. Rezultat je bio jasan – 84% građana izjasnilo se za ukidanje sezonskog pomicanja sata. Evropski parlament je godinu kasnije usvojio prijedlog da se praksa ukine do 2021, ali su države članice ostale podijeljene oko toga da li trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme. Dok su Francuska i Poljska zagovarale trajno ljetno, Finska i Nizozemska bile su za zimsko. Hrvatska se priklonila ljetnom vremenu, smatrajući ga povoljnijim za turističku sezonu.
- Domaći portali poput Klix.ba više puta su isticali da je javnost u regiji također nestrpljiva i da mnogi smatraju da se odluka nepotrebno odlaže. I dok se evropske države spore, ostatak svijeta već je povukao konkretne poteze. Rusija je još 2014. prešla trajno na zimsko vrijeme, Turska je dvije godine kasnije zadržala ljetno cijele godine, a Kina, Japan i Indija pomicanje sata uopće ne koriste. Brazil, Argentina i Meksiko (osim pograničnih područja) također su se odrekli ovog sistema, dok u Evropi Island i Bjelorusija već godinama žive bez sezonskih promjena vremena.
Sve to stavlja dodatni pritisak na Evropsku uniju, čije odlaganje postaje sve teže za opravdati. Oslobođenje je ranije pisalo da stručnjaci u BiH smatraju da je sadašnji sistem prevaziđen, jer su prvobitni razlozi – ušteda energije i bolje iskorištavanje dnevnog svjetla – izgubili smisao u savremenom društvu. Danas, u vremenu vještačkog osvjetljenja i fleksibilnog radnog vremena, koristi su minimalne, dok su negativni zdravstveni efekti sve izraženiji.
Na individualnom nivou, liječnici savjetuju postepenu pripremu za promjenu. Nekoliko dana ranije preporučuje se ranije odlaziti na spavanje i pomjerati dnevne aktivnosti za desetak minuta, kako bi prelazak bio lakši. Naše tijelo voli rutinu i teško se nosi s naglim promjenama, pa iako sat pomjeramo u sekundi, unutrašnjem biološkom satu treba mnogo više vremena.
- Kako navodi Avaz.ba, stručnjaci upozoravaju da poremećaji sna, umor i pad koncentracije mogu uticati i na produktivnost, pa čak i na sigurnost u saobraćaju. Zbog toga apeliraju da se konačno donese odluka koja će rasteretiti građane i donijeti jasnoću.
Na kraju, pomicanje sata nije samo tehnička promjena, već podsjetnik da još uvijek živimo u sistemu koji mnogi vide kao zastario. Dok ostatak svijeta polako napušta ovu praksu, Evropa ostaje zarobljena u kompromisima. Ove jeseni ćemo još jednom vratiti kazaljke unazad, ali ostaje pitanje – do kada?
Jedno je sigurno: sve veći broj građana i stručnjaka smatra da je vrijeme da prestanemo vrtjeti kazaljke i odaberemo stabilno računanje vremena. Jer, iako ne možemo zaustaviti prolaznost, možemo odlučiti da živimo prirodnije – u ritmu koji više odgovara čovjeku nego satovima. Vrijeme je da odlučimo da vrijeme prestane biti izvor stresa.
