Početna indikacija starenja u mozgu je opadanje stanja njegovih krvnih sudova. Kao rezultat, dolazi do smanjenja cerebralnog protoka krvi, što posljedično utječe na ishranu mozga. Ovaj proces dovodi do disfunkcije moždanih stanica i ubrzava starenje mozga. Proces starenja mozga počinje suptilno za pojedinca. Iako se promjene u funkciji mozga u početku možda neće lako otkriti, značajni problemi su na vidiku. To uključuje osjećaj bespomoćnosti, pojačan umor, smanjeno pamćenje i kognitivne vještine, zajedno s nizom drugih neželjenih znakova povezanih sa starenjem.
Dijeta značajno utječe na funkciju mozga, a određene namirnice treba konzumirati dosljedno kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje mozga. Namirnice bogate ugljikohidratima koje su bogate vlaknima i imaju nizak glikemijski indeks. Istraživanja pokazuju da je ovo jedna od najefikasnijih metoda za očuvanje zdravlja mozga. Razvijte rutinu pripreme ovsene kaše za jutarnji obrok. Ova hrana je fantastičan izvor vlakana, koja pomaže u usporavanju probave ugljikohidrata i olakšava ravnomjerno oslobađanje šećera u krvotok. Kao rezultat toga, poboljšava kognitivne funkcije i doprinosi održavanju konstantnog nivoa energije tokom cijelog dana.
Općenito je poznato da ugljikohidrati utiču na raspoloženje kroz različite mehanizme.
Početna tačka je da ugljikohidrati podižu razinu dopamina u mozgu podizanjem inzulina. To je razlog zašto mnoge ljude privlače ugljikohidrati s visokim glikemijskim indeksom kao što su muffini, lepinje, medenjaci i pite. Međutim, ključno je prepoznati da čest unos značajnih količina visokoglikemijskih ugljikohidrata rezultira ne samo povećanom otpornošću na inzulin i smanjenjem nivoa dopamina i serotonina, već i brzim iscrpljivanjem moždanih stanica!
Uključite grašak, različite vrste pasulja i sočivo u svoje obroke. Ne samo da obiluju biljnim proteinima i vlaknima, već služe i kao fantastičan izvor vitamina B koji poboljšavaju funkciju mozga povećavajući nivoe neurotransmitera. Pored toga, ove namirnice obezbeđuju cink, magnezijum, selen i ne-hem gvožđe, što sve doprinosi održavanju mladosti na duži period.
2. Hrana koja je prošla fermentaciju
Fermentisana hrana poput jogurta, kefira, kombuče, kiselog kupusa, šargarepe, krastavca i paradajza pozitivno utiče ne samo na mikrobiom creva, već i na zdravlje moždanih ćelija. Proces fermentacije omogućava rast živih bakterija u hrani, koje potom pretvaraju šećere u alkohol i kiseline. Probiotici se proizvode tokom ovog procesa, a ovi živi mikroorganizmi pomažu u poticanju razvoja korisnih bakterija u crijevima dok potencijalno povećavaju nivoe serotonina.
Serotonin je neurotransmiter koji utiče na različite aspekte ljudskog ponašanja, uključujući raspoloženje, nivo stresa i apetit. Mikrobiom crijeva, koji se sastoji od korisnih bakterija u probavnom sistemu, odgovoran je za proizvodnju do 90% serotonina koji se nalazi u tijelu. Brojne studije su dosljedno pokazale da je mikrobiom crijeva ključan za održavanje zdravlja mozga. Dokazi otkrivaju direktnu i snažnu vezu između njih dvoje.
3. Masna riba
Masne ribe poput haringe, kapelina i lososa obiluju dvije varijante omega-3 masnih kiselina: eikozapentaenskom kiselinom i dokozaheksaenskom kiselinom. Ove kiseline poboljšavaju fluidnost membrana moždanih ćelija i neophodne su za optimalnu funkciju mozga i efikasnu ćelijsku signalizaciju.
Za odrasle se preporučuje dnevni unos od 250-500 mg ovih kombinovanih kiselina. Konzumiranje masne ribe je odlična metoda za dobivanje ovih masti i poboljšanje zdravlja mozga.
4. Bobice ljubičaste nijanse
Borovnice, ribizle i kupine su bogate antocijanima, koji direktno utiču na moždanu aktivnost. Mogu se konzumirati svježe, sušene ili smrznute bobice, a poznato je da ne samo da usporavaju proces starenja moždanih stanica zbog svog bogatog sadržaja antioksidansa. Osim toga, bobičasto voće je prepuno raznih fenolnih spojeva koji su neophodni u borbi protiv oksidativnog stresa, koji se odnosi na neravnotežu štetnih supstanci unutar stanica što dovodi do oštećenja stanica.
5. Sjemenke i orašasti plodovi
Bogati biljnim proteinima, zdravim mastima i vlaknima, orašasti plodovi i sjemenke također pružaju triptofan, aminokiselinu koja igra ključnu ulogu u proizvodnji serotonina, koji zauzvrat reguliše cjelokupno funkcioniranje tijela. Bademi, kikiriki, pinjoli, orasi, sjemenke bundeve, sjemenke susama i suncokreta služe kao izvanredni izvori vitalnih nutrijenata za zdravlje mozga.
Studije su pokazale da umjereno jedenje sjemenki i orašastih plodova može smanjiti rizik od depresije za 33% i poboljšati funkciju mozga za 30-35%. Jasno je da je poboljšanje zdravlja vašeg mozga prilično jednostavno; to samo zahtijeva neka pozitivna prilagođavanja vaše prehrane. Osim toga, ako tražite dodatne vrijedne savjete kako biste poboljšali svoje blagostanje, obratite se svom ljekaru.
