Iako je med poznat po svom izuzetnom roku trajanja i sposobnosti da se odupre kvarenju, mnogi pojedinci i dalje griješe u metodama skladištenja. Često se nalaze u kuhinjskim ormarićima, fiokama ili na policama, pčelari upozoravaju da ove lokacije nisu idealne za očuvanje kvaliteta meda.
Zbog čega je neophodno pravilno skladištenje meda?
Održavanje kvaliteta pravilnim skladištenjem hrane je bitno, a ni med se ne razlikuje. Iako je med poznat po svom dugom vijeku trajanja, određeni faktori mogu utjecati na njegov kvalitet. Pčelar je portalu Haps dao uvid u optimalne uslove skladištenja meda i razbio mit o njegovoj navodnoj “neuništivosti”.
Koji je najbolji način skladištenja meda?
Med treba čuvati na temperaturi nižoj od 18 stepeni Celzijusa. Važno je napomenuti da sobna temperatura možda nije uvijek najbolji izbor, posebno kada je med izložen izvorima topline kao što su peći, radijatori ili direktna sunčeva svjetlost. Optimalna lokacija za skladištenje meda je hladno, suho i zasjenjeno područje, kao što je ostava ili tamni ormar. Osim toga, neophodna je upotreba posuda od stakla ili porculana sa sigurnim poklopcem. Plastična ambalaža se ne preporučuje jer može negativno reagirati s medom.
Da li je moguće da se med pokvari?
Dok se med općenito smatra nekvarljivim artiklom, postoje slučajevi kada se može pokvariti. Jedan takav scenario se dešava kada med ima veći sadržaj vode od preporučenih nivoa zbog brzog sakupljanja. Ova vrsta meda može biti podvrgnuta fermentaciji, na koju ukazuje prisustvo pjene na njegovoj površini i miris alkohola. Dodatno, produženo izlaganje toploti dovodi do razvoja hidroksimetilfurfurala (HMF), jedinjenja koje predstavlja potencijalne zdravstvene rizike.
Proces fermentacije meda i njegova identifikacija.
Fermentacija se odvija kada se med nepravilno bere ili kada se unosi vlaga, na primjer kroz lizanu žlicu. Ovaj proces mijenja okus meda, dajući mu blago kvasac i rezultira pjenastom površinom. Obično je ova vrsta meda rezervisana isključivo za pravljenje domaćih tinktura.
Koji su načini da razlikujemo pravi med od krivotvorenog?
Pravi med ima različite osobine koje ga izdvajaju od imitacije. Prirodna pojava, kristalizacija služi kao znak autentičnosti meda. Na primjer, med dobijen od cvijeća, uljane repice i suncokreta ima tendenciju da brzo kristalizira, dok je medu od bagrema potrebno znatno duže vrijeme za to. Drugi način da se provjeri autentičnost je ispitivanje etikete; ako se spomene da je med “mješavina EU i ne-EU”, njegov kvalitet bi mogao biti upitan. Kako bi se osigurao kvalitet, preporučuje se kupovina meda direktno od lokalnih pčelara.
Smjernice za pravilno skladištenje meda
Da biste zadržali okus i kvalitetu meda, bitno je pridržavati se nekih osnovnih smjernica:
Čuvajte med u dobro zatvorenoj posudi pohranjenoj dalje od svjetlosti. Normalno je da med kristalizira; da biste ga vratili u tečno stanje, uronite posudu u toplu vodenu kupelj, pazeći da se med ne pregrije. Pravilno skladištenje meda produžit će njegov životni vijek i zadržati njegove nutritivne prednosti. Sada imate znanje o tome gdje i kako pravilno skladištiti med da biste u potpunosti shvatili sve njegove prednosti.
Šta čini med tako jedinstvenim?
Zbog svojih antifungalnih i antibakterijskih svojstava, med služi kao prirodni konzervans. Prepoznatljiva mješavina visoke koncentracije šećera i niskog sadržaja vode stvara okruženje u kojem mikroorganizmi ne mogu napredovati. Kao rezultat toga, med se ističe kao jedna od rijetkih prirodnih supstanci koja može izdržati decenijama ili čak stoljećima ako se pravilno skladišti.
Koji su znaci visokokvalitetnog meda?
Kvalitetan med se može prepoznati ne samo po kristalizaciji već i po njegovoj aromi, nijansi i konzistenciji. Pravi med ima dubok, prirodan miris koji se razlikuje ovisno o izvoru cvijeta. Obično ima glatku, gustu teksturu, dok imitacija meda može izgledati vodenasta i bez izraženog mirisa. Uvek pregledajte etiketu za detalje u vezi sa njenim poreklom i proizvodnim procesom.
