Rad u Njemačkoj i dalje predstavlja privlačnu opciju za mnoge radnike sa Balkana naročito zbog stabilnog sistema pristojnih plata i jasno definisanih socijalnih prava. Međutim, iza atraktivne slike kriju se i složeniji izazovi, naročito kada se govori o penzijama i dugoročnoj sigurnosti.
- Od početka 2024. godine, minimalna zakonska satnica u Njemačkoj iznosi 12,41 eura bruto. To znači da osoba koja radi 40 sati sedmično – što se smatra punim radnim vremenom – može očekivati mjesečnu bruto platu od oko 2.151 euro. Naravno, tačna zarada zavisi od sektora, regije i mogućih kolektivnih ugovora, jer u nekim industrijama radna sedmica može biti i kraća – posebno u sektorima gdje djeluju jaki sindikati.
Kada je riječ o godišnjem odmoru, zakonski minimum je 20 radnih dana, ali u stvarnosti većina zaposlenih ima pravo na 25 do 30 dana, naročito oni zaposleni u javnom sektoru ili velikim kompanijama. Osim toga, poslodavci često omogućuju dodatne slobodne dane za posebne okolnosti – poput rođenja djeteta, smrti člana porodice ili godišnjica.
- Međutim, iznos koji radnik zaista primi svakog mjeseca značajno zavisi od poreza i socijalnih doprinosa, koji u Njemačkoj čine značajan dio bruto plate – od 30% do 45%, u zavisnosti od ličnih okolnosti kao što su bračni status ili klasa oporezivanja. Među osnovnim obavezama svakog radnika su:
Zdravstveno osiguranje
Penzijsko osiguranje
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti
Osiguranje za njegu i njegu starijih
Doprinosi za socijalna davanja
Pravo na penziju u Njemačkoj stiče se nakon najmanje pet godina uplaćenih doprinosa, ali je važno znati da je iznos penzije tada vrlo nizak. Visina penzije određuje se na osnovu mirovinskih bodova, koje radnik stiče svake godine proporcionalno svojoj zaradi.
- Na primjer, jedan puni mirovinski bod se ostvaruje ako godišnja plata radnika iznosi tačno prosečnu zaradu u zemlji, koja je za 2024. godinu definirana na 45.358 eura. Vrijednost jednog boda iznosi 39,32 eura, što znači da radnik koji pet godina zarađuje prosečno stiče 5 bodova, što mu daje pravo na minimalnu bruto penziju od oko 196,60 eura mjesečno.
Radnik koji je proveo 45 godina na prosječno plaćenom poslu može očekivati bruto penziju od oko 1.500 eura, ali stvarna neto isplata nakon svih odbitaka iznosi oko 1.007 eura mjesečno. To jasno pokazuje da mnogi penzioneri žive znatno ispod očekivanog standarda, naročito oni bez dodatnih izvora prihoda.
- Dodatni faktor koji utiče na visinu penzije je takozvani faktor pristupa, koji zavisi od toga kada radnik odluči da ode u penziju. Oni koji se penzionišu ranije mogu dobiti trajno umanjene iznose, dok oni koji ostaju duže na tržištu rada dobijaju određene bonuse.
Njemačka se danas suočava s ozbiljnim demografskim izazovima. Broj penzionera stalno raste, dok se broj aktivnih radnika koji uplaćuju doprinose smanjuje. Uz to, ljudi žive sve duže, što dodatno opterećuje penzioni sistem. Kako bi se sistem održao, njemačka vlada je predstavila takozvani “Penzioni paket II”, koji uključuje:
Postepeno povećanje starosne granice za penzionisanje
Povećanje doprinosa iz plata radnika i poslodavaca
Mogućnost dodatnog finansiranja sistema iz budžeta i poreza
- Procjene pokazuju da će do 2036. godine u penziju otići oko 16,5 miliona ljudi iz generacije tzv. “baby boomera”, što predstavlja ogroman pritisak na postojeći sistem. Kako bi se osigurala dugoročna stabilnost, potrebne su ozbiljne i pravovremene reforme.
Njemački penzioni sistem zasniva se na modelu međugeneracijske solidarnosti, što znači da sadašnji radnici finansiraju penzije sadašnjih penzionera. Međutim, sve više se pokazuje da ovakav sistem, bez dodatnih reformi, teško može izdržati pritiske koji dolaze.
- Za radnike koji dolaze iz inostranstva, Njemačka i dalje nudi solidne uslove rada i sigurnosti, ali je važno imati realna očekivanja kada je riječ o dugoročnim pravima i penzijama. Pet godina rada u ovoj zemlji može otvoriti vrata penzionom sistemu, ali ne garantuje život dostojan starosti. Dugoročno planiranje, dodatne štednje i dobra informiranost ključ su za stabilnu budućnost u Njemačkoj.
