Fenomeni poput toplotnih kupola sve češće pogađaju Evropu, dodatno pogoršavajući učestalost i snagu ekstremnih vrućina. Stručnjaci upozoravaju da toplotni talasi, koji postaju sve intenzivniji zbog globalnog zagrijavanja, predstavljaju ozbiljnu prijetnju ljudskom zdravlju i životima.
- U posljednjim sedmicama jug Evrope zahvatio je razoran toplotni talas koji je već odnio prve žrtve. Brojne države, svjesne razmjera opasnosti, hitno su uvele mjere zaštite. Italija je u čak trinaest regija zabranila rad na otvorenom tokom najtoplijih sati dana, dok su u Francuskoj privremeno zatvorene škole kako bi se zaštitili najmlađi. U Portugalu i Španiji oboreni su junski temperaturni rekordi, a posljedice vrućina osjećaju se širom kontinenta.
Tragedije poput smrti 47-godišnjeg građevinskog radnika kod Bolonje, koji se srušio i preminuo na gradilištu, ili žene u Palermu koja je izgubila život usred šetnje, dodatno naglašavaju smrtonosnost ovakvih događaja. Zabilježena je i smrt 70-godišnjeg muškarca koji se utopio u turističkom odmaralištu blizu Torina, nakon što su intenzivne vrućine naglo ustupile mjesto olujama i poplavama.
- Prema procjenama, ekstremne vrućine svake godine odnose živote oko pola miliona ljudi širom svijeta. Iako ta brojka nadmašuje broj stradalih u ratovima i od terorizma, toplota se rijetko navodi kao uzrok smrti jer djeluje kao “tihi ubica”, često posredno. Ljudsko tijelo teško se prilagođava kada ni noći ne donose potrebno osvježenje, a srce i bubrezi rade pod punim opterećenjem kako bi održali normalnu tjelesnu temperaturu.
Osim direktnog uticaja na zdravlje, toplotni talasi uzrokuju i sekundarne probleme – zagađeniji zrak, učestalije požare, prekide u snabdijevanju strujom i povećan broj nesreća. Sve to dodatno opterećuje zdravstvene sisteme i stavlja ugrožene skupine u posebno težak položaj.
- Najizloženiji su ljudi koji zbog prirode posla borave na otvorenom, poput građevinara i poljoprivrednika. Međutim, najčešće među žrtvama su stariji ljudi i oni koji boluju od hroničnih bolesti. Žene su u većem riziku od muškaraca, a posebno su ugroženi siromašniji građani koji često nemaju klima uređaje, dobro izolirane domove niti pristup zelenim površinama.
Više od jednog stoljeća zagađivanja fosilnim gorivima uzrokovalo je zagrijavanje planete. Od predindustrijskog doba globalna temperatura porasla je za 1,3 stepena Celzijusa, a naučnici sve češće upozoravaju da klimatske promjene pogoršavaju pojavu toplotnih kupola – oblasti visokog pritiska u kojima se toplota zadržava danima, pa i nedjeljama.
Kako bi se spriječile buduće katastrofe, ključne su mjere poput smanjenja emisije ugljen-dioksida, zaštite šuma i močvara te redizajniranja urbanih prostora s manje betona i automobila, a više parkova i vodenih površina.
- Dok se globalne promjene čekaju, pojedinci mogu mnogo učiniti da zaštite sebe i druge. Savjetuje se izbjegavanje boravka napolju tokom najtoplijih sati, ostanak u hladu, zatvaranje prozora danju i otvaranje noću kada temperature padnu. Također se preporučuje nošenje lagane, široke odjeće, redovno unošenje tečnosti i provjeravanje susjeda i članova porodice koji spadaju u rizične grupe.
Ove preporuke, iako jednostavne, mogu spasiti živote u trenucima kada se toplota iznenada pretvori u smrtonosnog neprijatelja. Toplotni talasi su podsjetnik na krhkost naših tijela i hitnost zajedničkog djelovanja, kako bi se sačuvalo zdravlje ljudi i ravnoteža planete.
