U Hrvatskoj je nedavno provedena anketa koja, na prvi pogled, djeluje jednostavno, ali skriva duboku društvenu poruku. Građani su pozvani da odgovore na pitanje koje nosi snažan emotivni naboj: „Koju državu najviše mrzite?“ Mnogi bi očekivali da će odgovori biti ispunjeni netrpeljivosti i starim predrasudama, ali stvarnost se pokazala iznenađujuće drugačijom.
- Ispostavilo se da hrvatsko društvo, barem u dijelu svojih građana, pokazuje znakove promjene i sve većeg odbacivanja mržnje kao životnog motiva.
Rezultati ankete otkrivaju složen mozaik stavova. Dio ispitanika ipak je naveo susjedne države, što odražava historijske tenzije i kompleksnu prošlost regiona. Međutim, veliki broj ispitanika usmjerio je pažnju i na globalne sile, poput Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine, ističući da percepcija njihovog političkog utjecaja izaziva nelagodu ili nepovjerenje. Razlozi koje su navodili bili su uglavnom politički: osjećaj da se te države previše miješaju u unutrašnje i vanjske poslove drugih zemalja. Ovakvi odgovori sugeriraju da su građani sve više svjesni međunarodnih odnosa i globalne politike, te da njihove brige prevazilaze lokalne i regionalne konflikte.
- Ipak, najveći pomak ankete krije se u odgovorima koji su, možda neočekivano, naglasili odustajanje od mržnje kao osjećaja. Mnogi su jasno istaknuli da ne osjećaju mržnju prema bilo kojoj državi, a među njima su najbrojniji bili mladi ljudi. Jedan student iz Splita je simbolično rekao da je “besmisleno trošiti energiju na mržnju, jer ona ne donosi ništa dobro.” Ova izjava oslikava generacijski pomak – mladost Hrvatske sve više teži ka budućnosti oslobođenoj naslijeđenih sukoba, spremna da gradi tolerantnije društvo. Starije generacije, s druge strane, pristupile su pitanju smirenije, podsjećajući da nije pravedno generalizirati i da je važnije gledati ljude nego države, kako je istakla jedna gospođa iz Zagreba.
Sociolozi ističu da ovakva istraživanja pružaju vrijedan uvid u društvenu klimu. Prema riječima dr. Marka Pavlovića sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ankete poput ove “otkrivaju stvarne emocije i stavove građana koji često ostaju sakriveni u političkim diskursima i medijskim izvještajima”. Kroz ove odgovore može se pratiti kako se oblikuju međuljudski odnosi i koliko historija utiče na svakodnevni život i stavove. Uočava se da se društvo polako odvaja od starih predrasuda i traži put prema većoj otvorenosti i razumijevanju.
Posebno je zanimljiv odnos mladih prema globalnom svijetu. Internet, društvene mreže i dostupnost putovanja znatno su doprinijeli rušenju tradicionalnih barijera među narodima, otvarajući prostor za suradnju i međusobno upoznavanje. Ovaj trend pokazuje da mržnja polako postaje relikt prošlosti, dok novi naraštaji više vrednuju toleranciju, empatiju i međusobno poštovanje. Iako još uvijek postoje oni koji osjećaju teret prošlih sukoba, primjetno je da većina građana želi da se okrene budućnosti bez pritiska istorijskih nesuglasica.
- Analiza ankete također pokazuje da su politička i društvena svijest među građanima u porastu. Sve više ljudi prati globalne događaje i prepoznaje utjecaj velikih sila na svakodnevni život. Primjeri iz medija poput Jutarnjeg lista i N1 televizije dokumentuju kako su ispitanici u anketama često naglašavali nesigurnost koju osjećaju prema intervencijama velikih država u međunarodnim poslovima, a istovremeno pokazuju rastuću želju za samostalnijim i objektivnijim mišljenjem. Ovi trendovi svjedoče o zrelosti društva i spremnosti građana da kritički sagledaju širu sliku svijeta.
Nije zanemarivo ni to što anketa pokazuje međugeneracijsku dinamiku u stavovima. Mladi ljudi teže globalnom, otvorenom pogledu na svijet, dok stariji često kombiniraju oprez s iskustvom. Jedan zagrebački sociolog, prof. dr. Ivica Lukić, komentirao je za Večernji list kako “mladi prepoznaju da mržnja ne rješava probleme, dok stariji znaju cijeniti raznolikost i složenost država i naroda”. Ova kombinacija perspektiva daje društvu stabilnost i mogućnost promišljenog napredovanja, gdje iskustvo susreće idealizam i otvorenost.
- Iako anketa nosi potencijalno provokativno pitanje, njeni rezultati zapravo predstavljaju priču o nadi i promjeni. Pokazuju da unatoč historijskim tenzijama, velik broj građana Hrvatske teži miru, razumijevanju i globalnoj suradnji, a ne osvajanju starim osjećajem mržnje. Mogućnost izražavanja mišljenja o drugim državama otkriva koliko je društvo spremno na introspekciju i na suočavanje sa sopstvenim predrasudama.
Kroz ovakve ankete jasno se vidi da mržnja, iako još prisutna kod dijela populacije, više nije dominantna sila u društvu. Umjesto toga, na površinu izbijaju empatija, želja za pomirenjem i spremnost da se stvori bolji svijet. Primjeri objavljeni u nacionalnim medijima, poput Hrvatske radiotelevizije (HRT), pokazuju kako su građani spremni razgovarati o svojim osjećajima i otvoreno priznati da prošlost ne mora definisati budućnost.
- Zaključno, anketa je više od statističkog istraživanja – ona je ogledalo hrvatskog društva. Pokazuje kako građani, posebno mlađe generacije, odbacuju besmislene predrasude i mržnju, dok stariji nastoje prenijeti vrijednosti razumijevanja i kritičkog sagledavanja svijeta. Ovi rezultati sugeriraju da je društvo u procesu zrelosti, gdje se prošlost priznaje, ali ne dozvoljava da kontroliše budućnost. Ako je suditi prema ovim odgovorima, Hrvatska, i šire Balkan, mogla bi krenuti putem tolerancije, suradnje i globalnog razmišljanja, ostavljajući iza sebe teret istorijskih sukoba
