Ovog avgusta više od 320.000 hrvatskih penzionera dobiće blago povećanje svojih primanja. Iako se radi o svega nekoliko evra po osobi, ovo poskupljenje ponovo otvara staro pitanje – kako dugoročno obezbijediti dostojanstvenu starost onima koji su radili cijeli život, ali često u lošim i nesigurnim uslovima.
- Prema podacima Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje, oko 323.000 korisnika najnižih penzija dobiće uvećanje od 3%. Za većinu to znači prosječno oko 12 evra više, čime će njihova mjesečna primanja sa dosadašnjih 410 evra porasti tek neznatno. Od ovog broja, oko 274.000 penzionera živi u Hrvatskoj, dok se za približno 48.000 penzije isplaćuju u inostranstvo – najčešće bivšim stranim radnicima u Hrvatskoj ili iseljenicima sa radnim stažom u zemlji.
Najniža penzija u Hrvatskoj zakonski je zagarantovana suma koja se ne određuje prema visini plate, već prema godinama staža. Trenutno iznosi 13,99 evra po godini staža, a iznos se ažurira dva puta godišnje. Tako, na primjer, osoba s prosječnih 28 godina staža ne može primati manje od 391 evro. Da se penzija obračunava isključivo na osnovu uplaćenih doprinosa, ta bi cifra bila daleko manja – oko 270 evra.
- Među korisnicima minimalnih penzija nalazi se i oko 40.000 poljoprivrednika i zanatlija, koji su cijeli radni vijek proveli u teškim, često neregulisanim uslovima rada. Mnogi su radili bez adekvatne prijave, bez uplaćenih doprinosa, što se sada direktno odražava na njihove mjesečne prihode.
Ono što posebno zabrinjava jeste što se broj novih penzionera sa minimalnim primanjima stalno povećava. Sve više ljudi odlazi u penziju nakon radnog vijeka obilježenog „sivom zonom“ plata – formalno prijavljenih na minimalac, dok je ostatak zarade isplaćivan „na ruke“. U prvih šest mjeseci 2025. godine, čak 37% novih penzionera završilo je u kategoriji najnižih penzija. Od ukupno 18.368 novih korisnika bez međunarodnih ugovora, njih 6.823 sada primaju ovu vrstu primanja. Za poređenje, prosječna neto penzija svih novoupenzionisanih iznosila je 624,82 evra.
- Ovi podaci pokazuju da je sve veći dio starije populacije primoran živjeti na granici egzistencije. Za mnoge od njih, dodatnih 12 evra mjesečno nije stvar luksuza, već mogućnost da pokriju osnovne troškove hrane, lijekova ili režija. Pitanje održivosti penzionog sistema i adekvatnosti minimalnih primanja postaje urgentno, jer sve više ljudi stari u uslovima ekonomske nesigurnosti.
