Dugi niz godina gotovo svako domaćinstvo imalo je istu naviku pranje veša na 40 stepeni. Vjerovalo se da je to zlatna sredina: dovoljno toplo da ukloni mrlje i bakterije, a dovoljno blago da sačuva tkaninu.
- Međutim, nova istraživanja i preporuke stručnjaka dovode u pitanje tu rutinu, otkrivajući da je riječ o zastarjelom uvjerenju koje može biti i finansijski neisplativo i štetno za garderobu.
Najveća zabluda krije se u potrošnji energije. Veš mašina najviše struje troši na zagrijavanje vode, pa sam prelazak sa 40 °C na 30 °C, ili čak 20 °C, može donijeti uštedu od oko 40% energije. To znači da, bez prevelikog odricanja u kvalitetu pranja, računi za struju mogu biti značajno manji. U vremenu kada su troškovi života stalno u porastu, ovo je informacija koju mnogi potrošači ne bi smjeli zanemariti.
- Smanjena potrošnja struje nije samo dobra za kućni budžet, već i za prirodu. Ekolozi upozoravaju da upravo sitne navike u domaćinstvu mogu imati ogromne posljedice na očuvanje resursa. Portal Klix.ba je u svojim tekstovima o energetskoj efikasnosti naglašavao da se male promjene u svakodnevici, poput gašenja svjetla, racionalnog grijanja ili upravo pranja na nižim temperaturama, dugoročno pretvaraju u značajnu zaštitu životne sredine.
Još jedna važna stavka jeste trajnost odjeće. Tkanine trpe kada ih izlažemo toploj vodi. Vlakna se brže troše, gube elastičnost i boju, pa garderoba gubi svoj prvobitni izgled. Na 30 stepeni stvari duže ostaju postojane – boje su življe, elastičnost se zadržava, a materijal ostaje prijatan na dodir. Time se produžava životni vijek odjeće, što znači manje troškova za kupovinu novih komada i, što je jednako važno, smanjenje tekstilnog otpada.
Upravo ta veza između trajnosti odjeće i ekologije sve se češće spominje i kod nas. Avaz.ba je nedavno objavio priču o rastućem problemu tekstilnog otpada u Bosni i Hercegovini, naglašavajući da odjeća često završava na deponijama jer se brzo ošteti ili izbaci iz upotrebe. Produženjem njene trajnosti kroz pranje na nižim temperaturama smanjuje se količina otpada, a time i negativan uticaj na okolinu.
Naravno, jedno od najčešćih pitanja koje se postavlja jeste: da li 30 stepeni uopšte može da opere dovoljno dobro? Mnogi se plaše da bakterije, mrlje ili neprijatni mirisi neće biti uklonjeni. Međutim, stručnjaci ističu da je riječ o mitu koji je prevaziđen. Današnje mašine posjeduju eko-programe i napredne funkcije koje efikasno uklanjaju nečistoće i na nižim temperaturama. Prašci i deterdženti su, takođe, unaprijeđeni tako da već pri 20 ili 30 °C postižu odlične rezultate.
- Dodatna prednost novih tehnologija jeste kraće trajanje ciklusa pranja. To znači manju potrošnju i vode i struje, uz jednako čiste rezultate. Savremene mašine nude i posebne programe prilagođene različitim vrstama tkanina, pa tako čak i osjetljivi materijali dobijaju zaštitu koju nemaju na višim temperaturama.
Ipak, postoje situacije u kojima viša temperatura ostaje neophodna. Posteljina, peškiri ili garderoba bolesnih osoba traže viši stepen higijene, pa je tu i dalje preporučljivo koristiti 60 °C ili više. Time se osigurava uništavanje bakterija i mikroorganizama koji bi mogli biti opasni za zdravlje. No, za većinu svakodnevnog pranja nema potrebe za tolikim temperaturama.
Sve veći broj domaćinstava prepoznaje i ekonomsku i ekološku logiku ovakvog pristupa. Zanimljivo je da se i kod nas javlja trend „eko pranja“, gdje ljudi pokušavaju da smanje potrošnju energije kroz male promjene. Radio Sarajevo je u jednom članku naveo da domaćinstva koja redovno peru na 30 °C mogu godišnje uštedjeti i do nekoliko stotina maraka na računima za struju. Osim finansijske koristi, istaknuto je i da takva praksa doprinosi smanjenju emisije ugljen-dioksida.
- Sve ove preporuke vode ka jednostavnom zaključku: pranje na nižim temperaturama nije samo dovoljno, već je u mnogim slučajevima i poželjno. Troškovi su manji, odjeća traje duže, a priroda se čuva. Naravno, postoje izuzeci u kojima toplija voda ostaje nužna, ali kao osnovna praksa – 30 °C se pokazuje kao najbolja opcija.
Stara navika pranja na 40 stepeni možda je decenijama izgledala kao pravilo bez izuzetka, ali danas je jasno da tehnologija i nauka nude bolje rješenje. Promjenom jedne rutinske radnje, svako domaćinstvo može doprinositi vlastitom budžetu i planeti, bez ikakvog kompromisa u kvalitetu čistoće.
