Visok nivo šećera u krvi, poznat i kao hiperglikemija, predstavlja ozbiljan zdravstveni problem koji se često razvija tiho, bez izraženih simptoma u ranim fazama. Tek kada vrijednosti značajno porastu, tijelo šalje signale koje mnogi ljudi zanemaruju.
- Ono što stručnjaci ističu kao najčešći, a istovremeno često zanemaren simptom jeste pojačana žeđ. Iako se umor, glavobolja ili manjak sna obično doživljavaju kao svakodnevne smetnje, upravo žeđ može biti jasan znak da nešto nije u redu s nivoom glukoze u krvi.
Organizam reaguje tako što bubrezi počinju raditi ubrzano kako bi izbacili višak šećera. To dovodi do učestalog mokrenja i dehidratacije, što automatski izaziva potrebu za unosom tečnosti. Problem nastaje kada ljudi instinktivno posegnu za gaziranim sokovima ili zaslađenim napicima. Umjesto da pomognu tijelu, oni dodatno povećavaju nivo šećera i produbljuju dehidraciju. Ovo stvara začarani krug koji može pogoršati stanje i ubrzati pojavu ozbiljnih komplikacija.
- Endokrinolozi upozoravaju da je stalna žeđ u kombinaciji s učestalim mokrenjem dovoljan razlog da se obavi test krvi. Jednostavna analiza otkriva da li je riječ o dijabetesu ili predijabetesu – stanju koje je mnogo lakše kontrolisati u ranoj fazi. Kod osoba koje već žive s dijabetesom, prekomjerna žeđ je alarm da je nivo šećera previsok i da je potrebno dodatno praćenje i konsultacija s ljekarom.
Pored žeđi, javljaju se i drugi simptomi koje ljudi lako pripišu svakodnevnom stresu: učestalo mokrenje, pojačana glad, zamućen vid i glavobolje. Ako stanje potraje, mogu se razviti hronični umor, gubitak težine i sporije zarastanje rana. Upravo ta postepenost čini hiperglikemiju podmuklom – dok se osoba privikava na simptome, bolest u pozadini napreduje.
Ukoliko se visok šećer ne kontroliše, posljedice mogu biti veoma ozbiljne. Kratkoročno, može nastati dijabetička ketoacidoza – stanje u kojem dolazi do promjene pH vrijednosti krvi i koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Dugoročno, povišen šećer oštećuje krvne sudove i nerve, što povećava rizik od srčanog i moždanog udara, bolesti bubrega, gubitka vida i problema s ranama koje teško zarastaju.
Domaći stručnjaci takođe ukazuju na ovaj problem. Prema pisanju Dnevnog avaza, endokrinolozi u Bosni i Hercegovini primijetili su da mnogi pacijenti dolaze na pregled tek kada simptomi postanu izraženi i komplikacije već nastupe. Kako navode, „stalna žeđ i zamućen vid često se ignorišu, a upravo su to rani signali da je organizmu potrebna pomoć“. Ovaj lokalni uvid potvrđuje globalne nalaze da ljudi često kasno prepoznaju prve simptome.
- Jedan od ključnih faktora u prevenciji i kontroli dijabetesa jesu navike u načinu života. Stručnjaci savjetuju zdravu i uravnoteženu ishranu: povećati unos povrća i voća, a smanjiti rafinisane ugljikohidrate, zaslađene napitke, brzu hranu i zasićene masti. Istraživanja pokazuju da pravilna ishrana može spriječiti i do 80 posto slučajeva dijabetesa tipa 2. Fizička aktivnost, bilo da je riječ o svakodnevnim šetnjama ili kombinaciji aerobnih vježbi i treninga snage, doprinosi regulaciji tjelesne težine i boljoj osjetljivosti na insulin.
Alkohol i pušenje dodatno pogoršavaju stanje. Alkohol remeti metabolizam glukoze, dok pušači imaju 30 do 40 posto veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Prema podacima koje je objavio Klix.ba, ljekari u Tuzli i Sarajevu već godinama upozoravaju na zabrinjavajući trend – sve mlađi pacijenti dolaze s povišenim šećerom, a među njima je veliki broj pušača. Ističu da je kombinacija cigareta, brze hrane i stresa dobitna formula za razvoj dijabetesa u ranim godinama života.
Ono što ohrabruje jeste činjenica da i male promjene mogu napraviti veliku razliku. Šetnja nakon obroka, smanjenje unosa gaziranih sokova i povećanje konzumacije vode jednostavne su navike koje pomažu u boljoj kontroli šećera. Ljekari naglašavaju da su upravo dosljedne male promjene često dugoročno efikasnije od radikalnih dijeta i rigoroznih režima.
- Za one koji već imaju dijabetes, važno je redovno pratiti nivo šećera i pridržavati se terapije. Kontrola uključuje ne samo mjerenje glukoze, već i povremene laboratorijske nalaze koji prate stanje bubrega, očiju i krvnih sudova. Ljekari ističu da je saradnja pacijenata i medicinskog osoblja ključna – bez povjerenja i discipline terapija ne može dati rezultate.
U Srbiji se, prema podacima Instituta za javno zdravlje „Batut“ koje je prenio Blic zdravlje, broj oboljelih od dijabetesa konstantno povećava, a posebno zabrinjava što veliki procenat njih nije svjestan svog stanja. Statistika pokazuje da svaki treći pacijent dijagnozu otkrije tek kada se pojave komplikacije, što potvrđuje koliko su edukacija i preventivni pregledi važni za očuvanje zdravlja.
- Zaključak je da je pojačana žeđ mnogo više od obične tjelesne potrebe – to je signal tijela da nivo šećera prelazi granice koje ono može podnijeti. Ignorisanje tog znaka može dovesti do ozbiljnih posljedica, dok pravovremeno reagovanje omogućava jednostavne i efikasne mjere za kontrolu stanja. Hiperglikemija ne mora biti presuda, ali zahtijeva budnost, disciplinu i svijest o važnosti zdravih navika.
