Tokom ljetnjih mjeseci, kada temperature dostižu ekstremne vrijednosti, najugroženiji dio populacije postaju osobe sa kardiovaskularnim bolestima, upozorava dr Ivana Stefanović, ljekarka iz Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
- Njeni savjeti dolaze kao rezultat dugogodišnjeg iskustva u radu sa pacijentima koji teško podnose vrućinu, te imaju povećan rizik od komplikacija i pogoršanja zdravstvenog stanja.Kako navodi, ljudi sa srčanim problemima posebno teško podnose visoke spoljašnje temperature, jer srce mora da reaguje na fiziološke promjene izazvane toplotom. Kada je toplo, organizam pokušava da sačuva unutrašnju homeostazu – prirodnu ravnotežu temperature i funkcionisanja. Da bi to postigao, srce širi krvne sudove na površini tijela, što povećava njegovu radnu aktivnost. Kod zdravih ljudi taj proces uglavnom protiče bez većih problema, ali kod onih sa hroničnim bolestima, taj dodatni napor može izazvati ozbiljne posljedice.
Zato je preporuka stručnjaka da se osobe sa oslabljenim zdravljem – a naročito stariji građani – tokom najtoplijeg dijela dana, između 11 i 17 časova, zadrže u zatvorenom prostoru. U tim satima treba izbjegavati napor, kretanje na suncu, teške fizičke aktivnosti poput nošenja tereta ili penjanja uzbrdo.
- Dr Stefanović naglašava važnost korišćenja rashladnih uređaja, posebno kod starijih ljudi i djece. Iako među starijom populacijom, a često i među vaspitačima u vrtićima, postoji bojazan da klima uređaji mogu izazvati prehladu, istina je da boravak u rashlađenoj prostoriji može spasiti život. Pregrijavanje, znojenje i gubitak elektrolita znatno opterećuju organizam, a posebno srce.
„Vrlo je važno da okruženje u kom boravimo bude prijatno i umjereno rashlađeno. Nema razloga da stariji građani i djeca budu izloženi toploti iz straha da će se prehladiti. Mnogo je opasnije ako dođe do dehidratacije, sunčanice ili toplotnog udara“, ističe dr Stefanović.
- Za one koji su primorani da se kreću napolju tokom vrućina, savjetuje se poseban oprez. Treba nositi laganu, svijetlu odjeću, izbjegavati direktno izlaganje suncu, koristiti zaštitni faktor na koži i nositi sa sobom dovoljnu količinu tečnosti. Ipak, prekomjerni unos vode može izazvati osjećaj nelagodnosti, pa se preporučuje balans – voda u kombinaciji s voćem, prirodnim sokovima, pa čak i dodatkom malo soli u obrocima, jer pomaže u zadržavanju tečnosti u organizmu.
„Uvijek je dobro imati sa sobom nešto slano, poput badema ili zdravih grickalica, jer oni pomažu u regulaciji elektrolita. Med takođe može biti dobar izvor energije. Najvažnije je da budemo umereni, jer tada naš organizam ima dovoljno kapaciteta da se prilagodi i zaštiti“, kaže ljekarka.
- Toplotni udar i iscrpljenost su veoma ozbiljna stanja koja mogu dovesti do nesvjestice, ubrzanog rada srca, konfuzije, pa čak i životne ugroženosti. Rizične grupe su ne samo kardiovaskularni bolesnici, već i dijabetičari, osobe s hroničnim plućnim oboljenjima, trudnice, kao i mala djeca, čiji mehanizmi termoregulacije još nisu u potpunosti razvijeni.
Upravo zato, ljekari ponavljaju da tokom vrelih dana treba izbjegavati sve što dodatno opterećuje tijelo – teške nabavke, dugo stajanje, prenatrpane gradske prevoze i izlaganje direktnom suncu bez pokrivala za glavu.Ono što mnogi često zaboravljaju jeste da se simptomi pregrijavanja i dehidratacije mogu javiti postepeno – najprije kroz malaksalost, zatim vrtoglavicu, ubrzan puls, znojenje, pa sve do naglog kolapsa. Preventiva je, zato, ključ svega.
- Poruka stručnjaka je jasna – brinite o sebi, slušajte tijelo i ne ignorišite prve znake nelagodnosti. Bolje je ostati kod kuće, u prijatnoj atmosferi, nego rizikovati zdravlje. Ljeto i topli dani mogu biti prijatni samo ako im se prilagodimo na pravilan način.
