Da li imate nedostatak vitamina D? Na koje simptome treba obratiti pažnju i koji tretmani su dostupni? Sve detalje sa nama dijeli dr Ljubica Bracić iz MediGroup zdravstvenog sistema. Dr. Ljubica Bracić, endokrinolog iz MediGroup zdravstvenog sistema, obaveštava nas da preko milijardu osoba u svetu pati od niskog nivoa vitamina D, opravdavajući njegovo označavanje kao „pandemiju“ hipovitaminoze D.
Kako objašnjava, nizak nivo vitamina D u krvotoku može se očekivati u nizu stanja, kao što su osteoporoza, malapsorpcija iz različitih uzroka, autoimuni poremećaji, akutna i hronična oboljenja bubrega i jetre, maligni tumori, kao i neurološke, endokrine i psihijatrijske bolesti. Koji simptomi ukazuju na manjak vitamina D, a koji znaci da smo ga možda konzumirali u višku?
Simptomi nedostatka vitamina D mogu uključivati umor, promjene raspoloženja, slabost, grčeve mišića i bol u kostima i zglobovima; međutim, uobičajeno je da pojedinci uopće ne pokazuju uočljive znakove ili simptome. Prekomjeran unos vitamina D ili toksičnost vitamina D je neuobičajeno, ali izuzetno ozbiljno stanje, jer može dovesti do povećanja razine kalcija u krvotoku, poznatog kao hiperkalcemija. Simptomi mogu uključivati mučninu, intenzivnu žeđ, učestalo mokrenje, smanjen apetit, zatvor i slabost. U težim slučajevima, pojedinci mogu doživjeti zbunjenost, probleme s ravnotežom i koordinacijom, te dizartriju, koju karakterizira nerazgovijetan govor.
Koliko vitamina D proizvodi tijelo tokom sunčanja i koliko je preporučeno dnevno izlaganje suncu? Da li je korisno lice i ruke izlagati suncu zimi, i ako jeste, koji vremenski okvir je idealan za to? Za osobe sa svetlijom kožom, otprilike 15 minuta izlaganja suncu je dovoljno za stvaranje vitamina D, dok je onima sa tamnijom kožom potrebno 3 do 5 puta više vremena na suncu. Naravno, na količinu sintetizovanog vitamina D utiču faktori kao što su površina izložene kože, upotreba krema za sunčanje, naša nadmorska visina i nivo prisutnog zagađenja vazduha.
„Dr Bracić kaže: „Svakako treba da budemo oprezni kada se izlažemo sunčevoj svetlosti, jer previše izlaganja predstavlja rizik od raka kože.“ Dodatno, intrigantno je da kroz sunčanje naše tijelo ne može proizvesti više vitamina D nego što je potrebno. Koje su doze potrebne za suplementaciju? Treba li suplemente konzumirati ujutro ili uveče, uz obrok ili prije njega? Da li je vitamin D efikasniji kada se dobija iz hrane za razliku od suplemenata i da li telo opaža bilo kakvu razliku?
Ljudi prvenstveno dobijaju vitamin D kroz njegovu proizvodnju u koži kada su izloženi sunčevoj svjetlosti. Bogati izvori vitamina D3 sastoje se od ribe kao što su tunjevina, sardine, skuša, bakalar, haringa i losos, zajedno sa morskim plodovima, šitake gljivama, goveđom jetrom i žumancima. Međutim, prosječan unos vitamina D hranom je prilično nizak i doprinosi samo 20 posto dnevnih potreba. Shodno tome, preporučljivo je razmotriti suplementaciju vitamina D i pratiti nivoe ovog esencijalnog nutrijenta u krvi.
Smjernice za preventivnu konzumaciju vitamina D razlikuju se u zavisnosti od dobne demografije. Odraslima od 70 godina i mlađim se savjetuje da uzimaju 600 IU dnevno, dok starijima od 70 treba povećati unos na 800 IU. Za pojedince koji se bave specifičnim zdravstvenim stanjima, može biti potrebna veća dnevna doza vitamina D—do 4000 IU—, uvijek pod strogim nadzorom ljekara. Tokom trudnoće i dojenja preporučuje se dnevna doza od 600 IU vitamina D. Za optimalnu apsorpciju preporučuje se uzimanje suplemenata nakon obroka.
Koliko često treba pratiti nivoe vitamina D u krvi?
Testiranje nivoa 25-OH D preporučuje se isključivo osobama koje pokazuju faktore rizika za nedostatak vitamina D. Osobe koje pokazuju kliničke simptome osteoporoze i rahitisa uključuju one koji su trudni ili doje, starije odrasle osobe (preko 50 godina), posebno one s prijelomima ili padovima, osobe klasificirane kao gojazne (BMI preko 30) i osobe s tamnijim tonovima kože. ili oni koji borave u okruženjima sa ograničenim izlaganjem sunčevoj svjetlosti, kao što su ustanove za njegu starijih osoba ili pacijenti vezani za krevet. Osim toga, česta primjena proizvoda za zaštitu od sunca, određenih lijekova i stanja kao što su hiperparatireoza, različiti poremećaji malapsorpcije (kao što su cistična fibroza, sindrom kratkog crijeva, upalna bolest crijeva, celijakija, stanja nakon barijatrijskih operacija i radioterapija u crijevima) , kao i pacijenti koji boluju od hronične bolesti bubrega i jetre, takođe su uključeni u ovu grupu.
Preporučljivo je procijeniti nivoe vitamina D u ovim grupama na kraju zime zbog sezonskih varijacija u koncentracijama vitamina D u krvi. Preporučljivo je ponovo izmjeriti koncentraciju 25-OH D u krvi tri mjeseca nakon početka dopunske terapije. Također istražite koje vrste masti u ishrani su korisne, a koje štetne.
