Priče sa vjenčanja obično se pamte po radosti, smijehu i neobičnim trenucima koji kasnije postanu dio porodičnih anegdota. No, jedno vjenčanje donijelo je prizor koji je šokirao sve prisutne. Kada je matičar postavio tradicionalno pitanje – ima li neko ko je protiv braka – uslijedio je neočekivan odgovor. „Ti Mujo šuti, ti si ovdje mladoženja“, odjeknulo je salom, što je izazvalo talas nevjerice i smijeha. Iako je situacija završila bez ozbiljnih posljedica, podsjetila je sve prisutne da brak i njegova simbolika uvijek bude snažne emocije.
- U širem kontekstu, ovaj događaj otvara prostor za razgovor o samom braku, njegovom značenju i činjenici da razvod, iako nekada tabu, danas postaje sve češća pojava. Nekada su brakovi opstajali gotovo po svaku cijenu, jer je društvena stigma bila veća od individualnog nezadovoljstva. Danas je situacija potpuno drugačija – razvod je postao društveno prihvaćen i često se posmatra kao logičan izlaz iz veze koja više ne ispunjava očekivanja. Brak se sve manje doživljava kao obaveza, a sve više kao zajednica u kojoj dominira ljubav, podrška i razumijevanje.
U prošlosti je brak uglavnom imao ekonomski i društveni značaj, dok je ljubav često bila u drugom planu. Danas, međutim, partneri očekuju da će upravo ljubav, prijateljstvo i međusobna podrška biti stub zajedničkog života. Kada ta očekivanja ne budu ispunjena, nerijetko dolazi do razočaranja i gubitka smisla zajednice. Kako navodi Danas, stručnjaci ističu da je upravo promjena u percepciji braka jedan od glavnih razloga što broj razvoda u Srbiji i regionu raste iz godine u godinu (Izvor: Danas).
Savremeno društvo promoviše individualizam i pravo na ličnu sreću. Ljudi više nisu spremni da ostaju u vezama koje ih sputavaju, guše ili lišavaju samopoštovanja. Nekada je sramota bila prepreka, pa su se partneri, iako nesretni, odlučivali ostati zajedno. Danas stigma gotovo da ne postoji, a pojedinac se ohrabruje da prekine vezu koja ga čini nesretnim. Brak je postao prostor slobodnog izbora, a ne obaveza koja se mora izdržati bez obzira na cijenu.
Jedan od najvažnijih faktora rasta razvoda jeste ekonomska nezavisnost žena. Nekada je brak za mnoge žene bio i pitanje egzistencije, jer su ovisile o prihodima muža. Danas, zahvaljujući obrazovanju i većoj prisutnosti na tržištu rada, žene zarađuju i mogu same sebi obezbijediti život. Time je uklonjena jedna od glavnih barijera koja je držala brakove na okupu, čak i onda kada su bili nesretni. Kako ističe N1, ekonomska samostalnost žena u regionu značajno je doprinijela većoj spremnosti da napuste brakove u kojima nema ljubavi ili poštovanja (Izvor: N1).
- Vrijednosti i kultura takođe su se promijenili. Nekada se vjerovalo da brak traje „dok nas smrt ne rastavi“, dok se danas sve češće govori da brak traje „dokle god ima smisla i zdravlja“. U društvu u kojem dominira konzumerizam, sve je podložno ideji da se zamijeni ono što ne funkcioniše – od predmeta do odnosa. Taj mentalitet često se prenosi i na brakove, pa partneri brže odlučuju na prekid ako osjećaju da su izgubili povezanost.
Savremeni život donosi i ogroman stres. Brza svakodnevica, neprestana trka za novcem, poslovne obaveze i manjak zajedničkog vremena često pretvaraju partnere u cimmere. Umjesto ljubavnog i emotivnog savezništva, brak postaje logistički savez. Nedostatak komunikacije i emocionalne bliskosti jedan je od najčešćih razloga udaljavanja, a kasnije i razvoda.
Društvo je, međutim, sve tolerantnije prema razvedenima. Djeca iz takvih porodica više ne nose stigmu kao ranije, a institucije sve više pružaju podršku samohranim roditeljima. Nekada se razvod doživljavao kao poraz, dok danas često izaziva razumijevanje i podršku. Kako piše Blic, istraživanja pokazuju da u većim gradovima Balkana gotovo polovina brakova završi razvodom u prvih deset godina, što jasno pokazuje koliko je ova pojava postala svakodnevica (Izvor: Blic).
- Veliki utjecaj na percepciju odnosa imaju mediji i društvene mreže. Idealizovane slike „savršenih brakova“ i luksuznog života postaju standard s kojim ljudi nesvjesno upoređuju vlastite veze. Kada stvarnost ne ispunjava te standarde, dolazi do frustracije, a ponekad i do sumnji u partnera. Osim toga, društvene mreže omogućavaju jednostavnije kontakte s novim ljudima, što otvara prostor za prevaru ili emocionalnu izdaju. Sve to dodatno komplikuje brakove i povećava broj razvoda.
Nerijetko se brakovi sklapaju i previše brzo – pod pritiskom okoline, vođeni strašću ili iluzijom. Tek kasnije partneri otkrivaju da su nespojivi u ključnim vrijednostima, što čini zajednicu neodrživom. Tome se pridodaje i činjenica da danas ljudi žive duže – pa mnogi u srednjim godinama žele novi početak, novu ljubav ili novu porodicu. Produženi životni vijek daje mogućnost da se izađe iz veze koja ne pruža sreću i da se započne nešto novo.
Posebno je značajna i svijest o nasilju i toksičnim odnosima. Nekada su se žrtve nasilja u braku morale suočavati same, bez podrške. Danas postoje institucije, organizacije i kampanje koje jasno poručuju da niko ne mora da ostaje u vezi u kojoj trpi nasilje. Ova promjena svijesti osnažila je mnoge da se odluče na razvod kao put ka slobodi i dostojanstvu.
- Sve ove promjene ukazuju na to da je porast razvoda odraz društvene evolucije. Ljudi su spremniji da napuste odnose koji ih guše i da se odluče na novi početak. Brak više nije obaveza, već izbor – i kada prestane biti prostor ljubavi, podrške i zajedničkog rasta, mnogi ga više ne vide kao nešto što mora trajati.
Na kraju, rast razvoda nije samo negativan trend, već i pokazatelj da ljudi teže ka autentičnom životu i sreći. Sopstveni mir i zadovoljstvo postali su važniji od održavanja slike „savršenog braka“ po svaku cijenu.
