BONUS TEKST
Breskve su jedno od onih voćki koje sa sobom donose i ukus i miris ljeta. Sočne, slatke i bogate aromom, pripadaju porodici Rosaceae, istoj grupi kojoj pripadaju i ruže, pa ne čudi što ih mnogi smatraju pravim simbolom nježnosti i ljepote. Iza njihovog zavodljivog ukusa krije se bogata istorija, kao i impresivan nutritivni profil koji ih čini izuzetno korisnim za zdravlje.
- Porijeklo ovog voća vodi nas u drevnu Kinu, gdje su breskve uzgajane još prije više od 3.000 godina. U tim ranim vremenima bile su povezivane s pojmovima besmrtnosti i dugovječnosti. Vremenom su stigle do Evrope, zahvaljujući Rimljanima, a zatim i do Amerike, koje su ih upoznale preko španskih istraživača. Tako je breskva, iz azijskih vrtova, postala globalno prisutan i voljen plod.
Danas se uzgaja veliki broj različitih sorti breskvi. Najpoznatije su one s dlakavom kožom, ali vrlo su popularne i nektarine, koje nemaju dlačice, iako su botanički gotovo identične. Postoje breskve žute, crvene, pa čak i bijele boje, a razlikuju se i po zrelosti, slatkoći i vrsti koštice.
- Posebno se razlikuju breskve sa slobodnim kamenom, kod kojih se koštica lako odvaja od mesa ploda, i one s čvrstim kamenom, kod kojih koštica ostaje čvrsto povezana sa sredinom. Ova podjela je korisna ne samo za konzumaciju, već i za kuhinjske recepte, jer neke sorte bolje odgovaraju za svježu upotrebu, a druge za kuvanje i pečenje.
Kada je riječ o nutritivnoj vrijednosti, breskve se izdvajaju kao niskokalorično voće, bogato vitaminom C, vitaminom A, vlaknima i kalijumom. Vitamin C jača imunitet i podstiče zdravlje kože, dok vitamin A čuva oči i doprinosi zdravlju sluzokože. Kalijum pomaže u održavanju ravnoteže tečnosti i regulaciji krvnog pritiska.
Pored toga, breskve su poznate i po svojim antioksidativnim svojstvima. Sadrže polifenole, prirodne spojeve koji pomažu tijelu da se bori protiv slobodnih radikala, štiteći ćelije od oštećenja i smanjujući rizik od hroničnih bolesti, uključujući srčane bolesti i određene vrste karcinoma.
- Konzumacija breskvi povoljno utiče i na digestivni sistem. Njihov sadržaj vlakana doprinosi boljoj probavi i redovnom pražnjenju crijeva, čime se smanjuje rizik od zatvora i drugih probavnih smetnji. Upravo zbog toga često se preporučuju osobama koje žele regulisati tjelesnu težinu i poboljšati metabolizam.
U kulinarstvu, breskve nude neograničene mogućnosti. Mogu se jesti svježe, u salatama ili kao zdrava užina, a posebno su cijenjene u pripremi džemova, kompota, sokova, sladoleda i kolača. Njihov slatkasti profil odlično se uklapa i u slana jela, gdje se koriste za pripremu umaka za meso ili kao kontrast uz sireve i začinjene komponente.
- Kozmetika takođe koristi prednosti ovog voća. Zahvaljujući hidratantnim i regenerativnim svojstvima, ekstrakti breskve sve češće se nalaze u kremama, tonicima i maskama za lice. Maska od svježe breskve može umiriti iritiranu kožu, osvježiti ten i pomoći u ublažavanju sitnih bora.
Sezona breskvi u Evropi traje od juna do septembra. U tom periodu su najukusnije i najsočnije. Breskve treba birati po mirisu, elastičnosti i boji – zreli plodovi su blago mekani na dodir, ali ne premekani. Čuvaju se u frižideru, ali ako su nezrele, mogu nekoliko dana sazrijevati na sobnoj temperaturi. Takođe, breskve se mogu zamrznuti ili konzervirati, čime produžavaju svoj rok upotrebe bez velikog gubitka hranljivih sastojaka.
- U konačnici, breskva nije samo ukusno sezonsko voće. Ona je izvor zdravlja, lijek iz prirode i kulturno nasljeđe koje se prenosilo hiljadama godina. Bilo da je jedemo svježu, kuhamo u kompotu, ili nanosimo na lice kao prirodnu njegu, breskva ostaje vjeran saveznik u svakodnevnom životu – slatka, sočna i puna koristi za tijelo i duh.
