Nutricionisti sve češće predlažu uključivanje avokada, obranog mlijeka, jogurta i posnog sira u našu prehranu za one koji žele izgubiti kilograme. Iako je očigledno da avokado neće doprinijeti debljanju, radoznali smo zbog naglog porasta popularnosti ovog voća. Postoji li pristupačnija zamjena?
Dr Olga Hadžić, specijalista higijene i psihijatrije u zdravstvenom sistemu “MEDIGROUP”, navodi: “Lakoća globalne trgovine učinila nam je dostupnim proizvode koji su nekada bili odsutni iz naše kulinarske prakse. Kao i svi drugi aspekti života, i dijetetski na navike utiču trendovi.
“Avokado je nesumnjivo bogat nutrijentima, nudeći bogatstvo vitamina, minerala, mononezasićenih masti, korisnih antioksidanata i vlakana. Međutim, sve zdravstvene prednosti povezane s avokadom mogu se postići i uravnoteženom ishranom koja sadrži lokalnu hranu koja se pridržava principa mediteranske dijete.
Dr. Hadžić ističe važnost hrane da zadovolji naše potrebe i u količini i po kvalitetu, ukazujući da moramo unositi adekvatne količine kako bismo garantovali unos svih esencijalnih nutrijenata. Ovako dobro izbalansirana ishrana doprineće održavanju dobrog zdravlja.
Treba li se kloniti životinjskih masti?
Doktorica Olga objašnjava da hrana ispunjava više od potrebe da se uguši glad; također igra ključnu ulogu u održavanju tjelesnih funkcija, rješavajući i njegove osnovne potrebe i specifične okolnosti. Ona napominje da nepravilna ishrana, bilo da proizilazi iz neadekvatne ili prekomerne konzumacije, ili zbog neravnoteže u kojoj nedostaju esencijalni nutrijenti, predstavlja rizik po zdravlje.
Do nedavno se vjerovalo da životinjske masti predstavljaju rizik po zdravlje, što je dovelo do preporuka za uklanjanje crvenog mesa, punomasnih mliječnih proizvoda i svinjske masti iz prehrane. Ipak, industrijski proizvedena hrana koja sadrži transmasne kiseline je još štetnija od prirodnih masti, kao što su hidrogenirana biljna ulja.
Da li su namirnice napravljene od obranog mlijeka, poput jogurta ili nemasnog sira, korisne?
Dr Olga Hadžić zaključuje da sadržaj masti naveden na ambalaži mliječnih proizvoda odražava postotak masti u suhoj tvari, što znači da čak i artikli sa sadržajem masti od 2,8 posto, 10 posto i 20 posto sadrže samo minimalnu količinu masti. Proizvodi kojima nedostaje masti u potpunosti umanjuju njihovu nutritivnu kvalitetu, jer tijelo nije u stanju apsorbirati esencijalne nutrijente rastvorljive u mastima iz njih. Iako ove namirnice mogu zadovoljiti naše preferencije ukusa, nedostaju u pogledu nutritivne vrijednosti.
Ona tvrdi da masti treba ograničiti na preporučeni unos od 10 do 15 posto ukupne potrošnje energije, naglašavajući važnost kvalitativnih aspekata, kao što su vrsta i sadržaj masnih kiselina prisutnih u mastima u ishrani.
Preporučljivo je slijediti prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije o ugrađivanju i omega-6 i omega-3 masnih kiselina u omjeru od 1:3 do 1:5. To ukazuje da moramo povećati unos hrane bogate omega-3 masnim kiselinama, što je praksa koja trenutno nedostaje našim prehrambenim navikama. Evo jednog korisnog podsjetnika:
Ribe poput tune i lososa, zajedno s ribljim uljem, sjemenkama lana i orasima, bogati su izvori omega-3 nezasićenih masnih kiselina. Nasuprot tome, omega-6 masne kiseline se mogu naći u raznim biljnim uljima, jajima, mesu i mesnim proizvodima. Osim toga, istražite šta može pomoći kod visokog nivoa masti u krvi.
