U vremenu kada društvene mreže oblikuju kriterije ljepote brže od ikakvog kulturnog autoriteta, sve češće se postavlja pitanje: da li smo zamijenili zdrav razum potrebom da sve bude prihvaćeno – pa i ono što narušava zdravlje? Jedna kolumnistica, profesorica jezika i novinarka, nije mogla da ostane ravnodušna nakon što je čula da je plus-size model proglašen najpoželjnijom ženom na svijetu.
- Ne zbog izgleda, već zbog toga što takav naslov nosi snažnu poruku – posebno mladim djevojkama koje traže uzore.Njeno pitanje nije napad, niti poricanje različitosti. Ona kaže da poštuje različitost, ali ne može da prihvati da se gojaznost predstavlja kao novi ideal. Jer, dok se modna industrija zaklinje u zdrav život, uravnoteženu ishranu i fizičku aktivnost, istovremeno na naslovnicama slavi tijela koja, kako navodi, „ne ispunjavaju nijedan zdravstveni kriterijum optimalne težine“.
Osvrćući se na pojavljivanje poznate manekenke Ešli Grejam na naslovnici magazina Maxim, navodi da je ne tišti njena pojava u modnim kampanjama, već titula koja joj je dodijeljena – „najseksepilnija žena na svijetu“. Da li to znači da su kilogrami sada postali potvrda samopouzdanja i zdravlja, bez obzira na posljedice koje gojaznost nosi?
- Prema podacima koje je ranije objavio Stil Kurir, stručnjaci u oblasti zdravlja stalno upozoravaju da su gojaznost, apneja, problemi s kardiovaskularnim sistemom i hormonski disbalansi realni rizici koji nisu ni estetski ni trivijalni. Ipak, ističu, govoriti o tome danas se doživljava kao društveno neprihvatljivo – jer svaka kritika može biti protumačena kao netolerancija.
Kako ističe novinarka portala Glossy.rs, granica između samoprihvatanja i glorifikacije nezdravih navika polako se briše. U želji da budemo inkluzivni, počeli smo gubiti iz vida ono što bi trebalo biti temelj svake poruke: zdravlje. Prihvatanje sebe ne bi trebalo da znači odustajanje od brige o sebi.
Za portal Espreso.rs, nekoliko sagovornika ranije je komentarisalo da u društvu u kojem se emocije stavljaju ispred činjenica, nepopularna mišljenja brzo bivaju osramoćena i isključena, iako su ponekad nužna za ravnotežu u javnom diskursu. Upravo zbog toga ova tema izaziva toliko polemike.
Da bi stvar bila još ozbiljnija, CNN je u svojoj analizi iz 2023. godine ukazao da je u SAD-u već više od 42% odraslih prekomjerne težine, te da to nosi višestruke posljedice ne samo po zdravlje pojedinca, nego i po zdravstveni sistem. Kako navode, „promocija pozitivnog stava prema tijelu ne smije se poistovjetiti s ignorisanjem medicinskih činjenica.“ (Izvor: cnn.com)
- Upravo se u toj kontradikciji krije ključni problem. Jer, dok se na jednoj strani potiču kampanje za zdrav život, na drugoj se glorificiraju standardi koji s tim zdravljem nemaju dodirnih tačaka. Mladi ljudi, naročito djevojke, često su zbunjeni porukama koje im istovremeno govore da jedu zdravo, a ističu kao ideal nekoga ko ne može popeti stepenice bez daha.
Oni koji dižu glas ne tvrde da svi treba da izgledaju isto. Naprotiv – ljepota jeste u različitosti. Ali kada se izgubi granica između empatije i pogrešne poruke, onda imamo društvo koje potencijalno normalizuje ozbiljna zdravstvena stanja, umotana u etiketu „pozitivnog tijela“.
Kao društvo, kažu mnogi, trebali bismo biti sposobni istovremeno slaviti i različitost i razum. Podrška osobama koje ne izgledaju kao na reklami ne znači da treba zaboraviti šta je optimalno za zdravlje. Jer ako idealizujemo sve – ideal gubi značenje.
- U konačnici, treba se zapitati: kakve uzore nudimo onima koji dolaze? Ako je poruka da zdravlje može čekati, dokle god se neko osjeća dobro u svom tijelu – možda nećemo dugo čekati da posljedice postanu vidljive, ne samo u ogledalu, već i u statistikama hroničnih bolesti.
