Starija žena, koja je godinama živjela s neobičnim tragom na leđima, odlučila je konačno potražiti mišljenje stručnjaka.
- U svojoj 85. godini života, nakon što je primijetila da se tamni prišt na njenim leđima mijenja, odlučila je poduzeti korak koji je godinama odgađala – obratila se dermatologu. Ono što je otkrila bilo je potpuno neočekivano i izazvalo je snažne emocije. Njena odluka pokazala je koliko je važno da ljudi, bez obzira na godine, budu pažljivi prema svom zdravlju i ne zanemaruju promjene na koži.
Priča starice nije izolovan slučaj. Dermatolozi često naglašavaju da mnogi ljudi dugo vremena ignoriraju madeže, prištiće ili promjene na koži, uvjereni da je riječ o bezazlenim pojavama. Međutim, svaka promjena boje, oblika ili veličine madeža može biti signal upozorenja. Prema riječima stručnjaka sa Klinike za dermatovenerologiju u Zagrebu, upravo je rana reakcija ključna u sprečavanju ozbiljnijih komplikacija. Njihovi podaci pokazuju da se većina pacijenata na preglede javlja tek kada promjena postane bolna ili vizualno alarmantna, što je često prekasno za jednostavan tretman.
Slične savjete redovno ističu i domaći izvori. Tako, na primjer, Hrvatski zavod za javno zdravstvo upozorava kako se broj slučajeva malignog melanoma povećava iz godine u godinu, a rizični faktori najčešće uključuju dugotrajno izlaganje suncu i genetske predispozicije. Upravo zato, javnozdravstvene kampanje često naglašavaju da ljudi trebaju pregledavati kožu barem jednom godišnje, bilo samostalno ili uz pomoć stručnjaka.
Osim zdravstvenog aspekta, priča o starici vodi nas i prema zanimljivom detalju – etikete na voću. Mnogi ljudi ih skidaju bez razmišljanja, a one zapravo kriju važne informacije. Četveroznamenkasti kodovi koji počinju s brojevima 3 ili 4 označavaju voće uzgojeno uz pomoć umjetnih gnojiva, dok petoznamenkasti kod s brojem 9 na početku znači da je riječ o organskom proizvodu. Suprotno tome, kodovi s osmicom upozoravaju da se radi o genetski modificiranoj hrani. Upravo je banana s oznakom 84011 najčešći primjer GMO proizvoda.
- Tema GMO hrane u regiji je posebno osjetljiva. U Srbiji je uzgoj i prodaja genetski modificiranih proizvoda strogo zabranjena, a zakon propisuje da biljni proizvodi smiju sadržavati tek minimalne tragove GMO-a, do 0,9%. O ovoj temi se mnogo raspravlja u javnosti, a domaći mediji poput lista Politika redovno izvještavaju o zakonskim regulativama i nadzoru tržišta. Time se potvrđuje da svijest o zdravlju nije ograničena samo na ono što vidimo na koži, već i na ono što unosimo u organizam.
Kada se vratimo na problematiku madeža, jasno je da se radi o pojavama koje su prirodne i česte. Pigmentirane nakupine stanica mogu varirati u obliku i boji, od tamno smeđe do crvenkaste, a uzroci njihovog nastanka su višestruki – od nasljednih faktora, preko hormonalnih promjena, pa sve do pretjerane izloženosti suncu. Madeži su obično bezopasni, no svaki novi madež nakon 30. godine ili nagla promjena postojećeg može biti razlog za zabrinutost.
- Dermatolozi naglašavaju kako je jedan od najvećih rizika razvoj malignog melanoma, najopasnijeg oblika raka kože. Melanom se često razvija iz postojećeg madeža, a prepoznaje se po nepravilnim rubovima, asimetriji, naglim promjenama boje i pojavi krvarenja ili svrbeža. Upravo zato, kampanje poput onih koje provodi Institut za javno zdravlje Vojvodine često podsjećaju građane da koriste ogledalo ili pomoć bliske osobe kako bi redovno pratili stanje kože na leđima, gdje sami teško mogu uočiti promjene.
Osim redovitog praćenja, ključna mjera zaštite je izbjegavanje sunca u najjačim satima i korištenje krema sa zaštitnim faktorom. Krema širokog spektra s visokim SPF-om smatra se nužnim saveznicom u borbi protiv oštećenja kože, a preporučuje se i lagana, prozračna odjeća koja pokriva osjetljive dijelove tijela. U našoj regiji dermatolozi poput onih iz KBC-a Rijeka naglašavaju kako svijest o zaštiti kože raste, ali je i dalje nedovoljna, posebno među starijim osobama koje rijetko koriste zaštitne kreme.
Njega madeža ne podrazumijeva samo izbjegavanje sunca. Potrebno je obratiti pažnju i na svakodnevne navike. Nošenje teških ruksaka ili uske odjeće može uzrokovati trenje i iritaciju madeža, što dodatno povećava rizik od promjena. Preporučuje se nježna higijena leđa, izbjegavanje grubih deterdženata i redovito vlaženje kože. Održavanje zdrave kože znači i smanjenje rizika da madeži postanu problematični.
Sve ove preporuke imaju zajednički cilj – očuvanje zdravlja kroz odgovorno ponašanje. Priča starice koja se, nakon godina oklijevanja, obratila liječniku, podsjetnik je svima da nikada nije kasno za brigu o sebi. Njena hrabrost i odluka da se suoči s problemom otvaraju važnu temu – koliko često zanemarujemo sitne znakove koje nam tijelo šalje.
U konačnici, madeži su dio naše svakodnevice, ali način na koji im pristupamo može napraviti razliku između bezazlene promjene i ozbiljnog zdravstvenog problema. Savjesno promatranje, redovni pregledi i odgovorno ponašanje prema suncu ključ su dugotrajnog zdravlja kože. Ako se na vrijeme reagira, može se izbjeći mnogo straha i komplikacija, a život se nastavlja u miru i sigurnosti.
