Sa dolaskom ljeta, povećava se i aktivnost zmija, koje se sada mogu sretati ne samo u prirodi, nego i u samim gradovima. Ljudi su često uplašeni kada naiđu na zmiju, ali stručnjaci upozoravaju da je strah rezultat neznanja, a ne stvarne opasnosti.
- Branislav Jakovljević iz beogradskog Tropikarijuma objašnjava da smo mi, zapravo, gradili kuće na područjima gde su zmije odavno živjele. – One su ovde bile prije nas, a sada se samo vraćaju na mjesta gdje su rođene. Na teritoriji Beograda inače ne bi trebalo da ih ima jer im ovo područje ne odgovara zbog vlažne klime, ali ponekad ih neko slučajno donese – kaže Jakovljević. Kao primjer navodi situacije kada zmije uđu u motor automobila tokom putovanja, a zatim izađu kada vozilo stigne u grad.
On naglašava da zmije nisu neprijatelji ljudi. Zmije se hrane miševima i pacovima, a upravo to ih čini korisnima za ljude jer pomažu da se smanji broj glodara. – Strah od zmija je često podstaknut nepoznavanjem prirode. Čak i simbol zdravlja na apotekama predstavlja zmiju – smuka, koji je potpuno bezopasan – dodaje on.
- Govoreći o potencijalnoj opasnosti, Jakovljević je podsjetio na slučaj u Kragujevcu kada je čovjek ugrizen. Ističe da je on sam izazvao napad jer je pokušao da zmiju uhvati za rep. – Ako zmiju ne dirate, ona će otići sama. Kada uhvatite zmiju, jedini način da se brani je da pokuša da ugrize. Treba znati razlikovati otrovne zmije – one imaju jedan ili dva zuba i ujed ostavlja vidljive tragove uboda – objašnjava Jakovljević.
Među otrovnim vrstama u Srbiji ističe se poskok, posebno njegova varijanta rogati poskok koja je odgovorna za smrtni slučaj u Sloveniji, kada je zmija ugrizla ženu. Ova zmija živi u planinskim predjelima, ali se poskoci mogu sresti i čim se udaljite od Beograda, posebno prema Valjevu.
Vladica Stanković, poznati zmijolovac, upozorava da treba razviti svijest o suživotu sa zmijama jer one imaju važno mjesto u ekosistemu. Dodaje da su mnoge vrste, poput belouške i ribaričarke, potpuno bezopasne i često se pojavljuju na obodima gradova gdje ljudi grade kuće na njihovim staništima.
- Kada naiđete na zmiju, savjet stručnjaka je jednostavan – ne radite ništa. Zmije same znaju kako da se ponašaju i neće napasti ako ih ne uznemiravate. Takođe, ubijanje zmija je zakonom zabranjeno jer su one zaštićene vrste.
Za one koji žele da spriječe ulazak zmija u dvorište ili kuću, Jakovljević preporučuje aromatične biljke poput lavande i ruzmarina, čiji mirisi odbijaju zmije. Međutim, dodaje da zmije dolaze u dvorišta najčešće zbog miševa i pacova, pa ih zapravo možemo posmatrati kao saveznike jer se hrane tim glodarima.
Najotrovnija zmija u Srbiji je poskok. Njegov ujed može biti „suvi“ – bez ubrizgavanja otrova, ili „mokri“ – kada se otrov unese u organizam. Mokri ugriz je rjeđi, ali ako do njega dođe, Jakovljević savjetuje da se ugrizeni dio tijela imobilizuje i da se izbjegavaju nagli pokreti, jer kretanje ubrzava širenje otrova. Ne treba pokušavati isisavanje otrova jer postoji rizik da kroz sitne ranice u ustima otrov uđe direktno u krvotok. Najbolje je što prije otići do najbliže zdravstvene ustanove.
- Smrtni ishodi nakon ugriza poskoka su veoma rijetki, a Jakovljević naglašava da je u većini slučajeva ugriz bezopasan ako se brzo reaguje i ode kod ljekara. Zmije nisu opasne ako ih ostavimo na miru. Mi smo ti koji moramo naučiti da živimo u skladu sa prirodom i da ih poštujemo – zaključuje Jakovljević.
