Smokva je jedno od onih voća koje se u narodnoj tradiciji uvijek isticalo kao posebno korisno. Bilo da se jede svježa, sušena, u džemu ili slatkom, smatra se najzdravijom voćkom, a njena prednost je i to što joj za uzgoj nisu potrebni pesticidi.
- Sada, u sezoni, nutricionisti i ljekari ističu kako bi smokva trebala postati redovan dio ishrane – zbog bogatstva vitamina, minerala i vlakana, ali i zbog svoje višestruke primjene u liječenju i prevenciji bolesti.
Ova mediteranska voćka obiluje vitaminima A, B1, B2 i C, kao i kalcijumom, gvožđem, magnezijumom, fosforom, manganom, kalijumom i dijetetskim vlaknima. “Blic” navodi da su smokve odlične za regulisanje probave, jačanje kostiju, snižavanje krvnog pritiska i liječenje anemije. Pektin koji sadrže može apsorbovati holesterol i pomoći u njegovom izlučivanju iz organizma, čime se smanjuje rizik od srčanih oboljenja i ateroskleroze.
- Sušene smokve, osim što imaju intenzivniji ukus, sadrže više kalcijuma nego bilo koje drugo voće – samo četvrtina šolje donosi 100 mg ovog minerala. Kalijum iz smokvi djeluje kao prirodni vazodilatator, šireći krvne sudove i smanjujući opterećenje srca. Redovna konzumacija može smanjiti mogućnost moždanog i srčanog udara, ali i poboljšati opšte stanje krvnih sudova. “Novosti” pišu da se smokve preporučuju i dijabetičarima, jer vlakna koja sadrže usporavaju apsorpciju šećera u krvi, čime pomažu održavanju stabilnog nivoa glukoze.
Blagodati smokvi ne prestaju kod unutrašnjeg zdravlja – one su i saveznik ljepote. Omega-3 masne kiseline i antiinflamatorna jedinjenja iz ovog voća hrane kožu, usporavaju starenje i pomažu u borbi protiv akni. Zahvaljujući hidratantnim svojstvima, smokve mogu održavati kožu svježom i elastičnom. Osim toga, triptofan koji sadrže pomaže kod nesanice i poboljšava cirkulaciju, dok vitamin B6 podstiče proizvodnju serotonina, poboljšavajući raspoloženje.
- Tradicionalna medicina koristi smokve i za rješavanje respiratornih problema – sok od smokvi od davnina se preporučuje kod kašlja i bronhitisa. Prema nekim medicinskim istraživanjima, ekstrakti listova smokve imaju snažno antipiretsko dejstvo koje traje duže od mnogih komercijalnih lijekova za snižavanje temperature. “Kurir” dodaje da su smokve, potopljene u mlijeko preko noći, poznate i kao prirodan lijek protiv određenih seksualnih disfunkcija.
Ipak, s obzirom na visok sadržaj vlakana, pretjerano konzumiranje smokvi može izazvati dijareju. Zbog značajne kalorijske vrijednosti, one se ne preporučuju u velikim količinama onima koji žele smršati, a osobe alergične na lateks ili polen breze trebale bi biti oprezne. Takođe, s obzirom na to da sadrže mnogo vitamina K, osobe koje piju lijekove za razrjeđivanje krvi trebale bi se konsultovati s ljekarom prije nego ih uključe u prehranu.
- Osim zdravstvenih prednosti, smokve su i kulinarski svestrane. Od njih se prave ukusni džemovi i slatka. Za klasični džem potrebno je 1 kg smokvi, 300 g šećera i jedan limun. Voće se opere, očisti i kuha na laganoj vatri, a nakon miksanja i stavljanja u sterilne tegle, spremno je za upotrebu. Slatko od smokvi pravi se od 1 kg voća, 500 g šećera i jednog limuna, a svaki plod se prije kuhanja probode čačkalicom kako bi se ravnomjerno ukuvao.
Smokve su, bez sumnje, pravo blago prirode. Njihova ljekovitost, hranljivost i raznovrsna primjena u ishrani čine ih nezaobilaznim dijelom zdrave prehrane. Bilo da ih jedete svježe u sezoni ili uživate u sušenim tokom cijele godine, smokve mogu obogatiti jelovnik i doprinijeti očuvanju zdravlja.
