U današnjem članku govorićemo o tome kako pravilna ishrana može pomoći u borbi protiv povišenog holesterola, koji predstavlja jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti vodećeg uzroka smrtnosti u savremenom svetu.

- Prema rečima profesorke dr Veroslave Stanković, specijaliste za ishranu, pravilno odabrane namirnice mogu imati presudan uticaj na smanjenje nivoa masnoća u krvi. Neke se mogu konzumirati bez ograničenja, druge umereno, dok postoje i one koje treba potpuno izbegavati.
Jedna od namirnica koju doktorka Stanković posebno ističe jeste integralni pirinač. Ova žitarica bogata je dijetnim vlaknima, koja igraju ključnu ulogu u regulaciji holesterola. Ta vlakna imaju sposobnost da za sebe vežu višak masnoća i šećera unesenih putem hrane, a zatim se neprobavljena izbacuju iz organizma, zajedno sa tim štetnim tvarima. Dijetna vlakna nalaze se i u opnama voća i povrća, u celovitim žitaricama kao i u koštunjavom voću.
Što se tiče žitarica i pekarskih proizvoda, osobe sa povišenim holesterolom treba da izbegavaju beli hleb, lisnata testa, grickalice, kornfleks, testeninu sa jajima i određene oblike krompira, kao što su pire, restovani i preženi krompir. Međutim, kada se krompir peče ili kuva, pa se potom ohladi, njegov skrob se transformiše i poprima osobine dijetnih vlakana. Na taj način snižava se glikemijski indeks, pa krompir tada ne izaziva nagli skok šećera i ne utiče negativno na nivo triglicerida.
Kao jednostavan narodni lek, doktorka preporučuje jogurt sa susamom. Ova kombinacija, kada se konzumira 40 dana uz pravilnu ishranu, može delimično da snizi nivo masnoća u krvi. Ipak, naglašava da sam jogurt i susam nisu dovoljni – oni su dodatak ishrani, ne zamena za nju.
- U pogledu mlečnih proizvoda, preporučuje se korišćenje mleka i jogurta do 2,8% mlečne masti, kao i polumasnih sireva čiji sadržaj masti ne prelazi 35%. Zabranjeni su punomasni mlečni proizvodi, kao što su mleko i jogurt sa visokim procentom masnoće, kiselo mleko, pavlaka, kajmak, mlečni namazi, šlag i topljeni sirevi. Interesantno je da proizvodi sa 0% mlečne masti, iako naizgled zdraviji, zapravo mogu sadržati veću količinu šećera, jer proizvođači moraju dodati skrob i druge ugljene hidrate da bi kompenzovali izgubljenu gustinu i ukus. Zbog toga je umereni sadržaj masti – oko 2,8% – daleko prihvatljiviji.
Posebno upozorenje odnosi se na domaće ovčije mleko, koje se često kupuje na pijacama. Zbog izuzetno visokog sadržaja mlečnih masti (često i preko 6%), nije preporučljivo osobama koje pokušavaju regulisati holesterol.
- Kada je u pitanju meso, preporučuje se belo pileće i ćureće meso, dok se posebno ističe korist od konzumacije ribe kao što su skuša, sardina, tuna, harinja, losos i oslić. Ove ribe bogate su omega-3 masnim kiselinama, koje imaju pozitivan efekat na nivo holesterola. U ishrani treba izbegavati crveno meso, uključujući batake i karabatake, kao i mesne prerađevine poput salama, slanine, čvaraka i iznutrica. Kada je reč o jajima, preporučuje se konzumacija belanaca, dok žumanca treba izbegavati jer sadrže visoku količinu holesterola.
Doktorka Stanković objašnjava da svinjetina spada među najopasnije izvore zasićenih masnih kiselina, dok preživari poput krava proizvode trans masti prirodnog porekla, koje su manje štetne od industrijski proizvedenih trans masti prisutnih u margarinima i prerađenim pecivima.
U vezi sa voćem i povrćem, dozvoljene su sve vrste, ali treba obratiti pažnju na koštunjavo voće – preporučena količina je do 30 grama, tri puta nedeljno. Takođe, treba ograničiti konzumaciju sokova od ceđenog voća, jer sadrže visoke količine prirodnog šećera bez dijetnih vlakana. Idealna dnevna porcija voća za odrasle je dve voćke, odnosno oko 200 grama sitnog voća, dok je za decu ta količina nešto veća – oko 300 grama.
U ishrani se moraju izbegavati loj, tvrdi margarini (naročito oni koji se koriste za pripremu kolača i peciva), kao i majonez. Umesto toga, preporučuje se maslinovo ulje koje, u kombinaciji sa limunovim sokom, može delovati blagotvorno na nivo holesterola. Kada se ova kombinacija uzima ujutru, ona stimuliše rad jetre, pomaže u njenom čišćenju i poboljšava metabolizam, čime se sprečava nakupljanje holesterola u organizmu.
Kao zaključak, pravilna ishrana je temelj u borbi protiv povišenog holesterola. Promišljen izbor namirnica, u kombinaciji sa zdravim životnim stilom, može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti i poboljšati opšte zdravstveno stanje