Jesen često prođe u znaku skupljanja plodova i pripreme vrta za zimu, ali iskusni baštovani znaju da je upravo oktobar mjesec kada vrijedi zasukati rukave i posaditi povrće koje će na proljeće donijeti obilje.
- Dok ljetna bašta traži stalnu borbu sa zalivanjem i korovom, jesenja prirodno nudi više mira – zemlja zadržava vlagu, korov sporije raste, a temperature su blaže. Upravo zato, sadnja u oktobru znači manje posla, a više uživanja kada stigne proljeće.
Prva biljka koja se preporučuje je bijeli luk. Od davnina poznat kao „kralj jeseni“, uzgajan je još u drevnoj Kini prije nekoliko hiljada godina. Njegova ljekovita i kulinarska svojstva učinila su ga neizostavnim u gotovo svakoj kuhinji. Idealno vrijeme za sadnju je druga polovina oktobra. Potrebno je koristiti provjeren sadni materijal kako bi se izbjegle bolesti, a zemlja bi trebalo da bude rastresita i plodna. Ako se posadi na vrijeme, već na proljeće dočekaće vas zdrave glavice, dok će mladi izdanci biti dostupni i mnogo ranije.
Jednako važan je i crni luk, koji pruža dvostruku korist. Može se saditi iz rasada početkom mjeseca ili sadnjom arpadžika tokom cijelog oktobra. Posebno je popularna sorta srebrnjak, otporna na hladnoću i prilagođena jesenskim uslovima. Ono što ga čini posebno zahvalnim jeste što početnici u baštovanstvu mogu postići odlične rezultate bez prevelikog iskustva. Prema pisanju portala Agroklub Srbija, upravo crni i bijeli luk čine osnovu jesenskih vrtova, jer donose stabilan prinos i dobro se čuvaju.
- Za one koji žele raniji i obilniji prinos, grašak je pravi izbor. Njegova jesenska sjetva osigurava raniju berbu i znatno bolji kvalitet ploda. Sjetva se preporučuje od sredine do kraja oktobra, s naglaskom na sorte s dužim vegetacionim periodom. Tako će biljke izbjeći opasnost od oštećenja tokom zime, a u proljeće će vas obradovati ranom berbom. Grašak je, osim što je ukusan i hranjiv, i odličan prethodnik za mnoge druge kulture jer obogaćuje tlo azotom.
Peršun, biljka koju gotovo svaka kuhinja koristi, posebno je zahvalan za jesensku sadnju. Može podnijeti i temperature do minus 20 stepeni, što ga čini jednom od najotpornijih kultura. Na otvorenom se obično sadi zbog korijena, dok se u zatvorenom prostoru njeguje radi lišća. Posijan u oktobru, daje mogućnost korištenja svježeg lišća tokom cijele zime, a sušeni listovi mogu obogatiti jela i u hladnim mjesecima. Kako navodi Glas Srpske, peršun je jedna od rijetkih biljaka koja u kontinuitetu obezbjeđuje prinos, čak i kad većina povrća miruje.
Pored povrća, oktobar je pravo vrijeme i za sadnju jesenjeg cvijeća. Lukovice poput lala, narcisa, zumbula i visibaba unose boju i vedrinu već u prvim proljetnim mjesecima. Njihova posebnost je u tome što u podzemnim organima skladište hranu, pa bez problema preživljavaju hladnu zimu. Potrebno je samo da zemljište bude rastresito i čisto od korova. Kada se na proljeće pojave, njihov miris i boje vraćaju život bašti nakon dugih zimskih dana.
- Za brze rezultate, tu je i zelena salata. Oktobar je idealan mjesec za njenu sjetvu jer joj prijaju niže temperature. Već nakon mjesec dana možete ubrati prve listove, a osjećaj da na sto iznosite svježu, domaću salatu nema cijenu. Kako ističe Agrosavjet, salata posađena u jesen ima blaži i sočniji ukus u odnosu na onu koja se sije u toplijim mjesecima, jer ne trpi stres od visokih temperatura.
Kada se sagleda sve zajedno, jasno je da jesen nudi ne samo odmor od ljetnih obaveza u vrtu, već i priliku da se strateški posade kulture koje će donijeti brze i sigurne prinose. Bijeli i crni luk, grašak, peršun, ali i raznovrsno cvijeće i zelena salata čine jezgro jesenske sadnje. Njihova otpornost i jednostavnost uzgoja čine ih savršenim izborom za sve – od iskusnih baštovana do onih koji tek počinju.
- Na kraju, jesen nije kraj, već početak novog ciklusa u bašti. Sadnjom u oktobru ulažete u proljeće puno boja, mirisa i okusa. Jer nema veće radosti nego ubrati prve plodove nakon zime i znati da ste ih sami uzgojili – s ljubavlju, strpljenjem i pažnjom.
