U današnjem članku vam donosimo nekoliko zanimljivosti na temu nasljednih bolesti koje se prenose po ženskoj liniji i načina na koje one mogu utjecati na kvalitetu života, kao i praktične savjete za prevenciju i rano otkrivanje.
- Genetika igra izuzetno važnu ulogu u zdravlju svake žene, jer određeni geni naslijeđeni od majke mogu značajno povećati rizik od razvoja pojedinih bolesti. Iako nasljeđe ne možemo promijeniti, možemo djelovati preventivno – kroz stil života, redovite preglede i osviještenost o vlastitom genetskom profilu.
Osteoporoza je jedno od najčešćih stanja koja se nasljeđuju po ženskoj liniji. Ova bolest uzrokuje slabljenje kostiju, čineći ih lomljivima i osjetljivima na prijelome. Posebno je česta kod žena u postmenopauzi, kada dolazi do smanjenja estrogena – hormona koji štiti koštanu masu. Genetski faktori mogu značajno povećati rizik, stoga je ključno na vrijeme započeti preventivne mjere. Stručnjaci preporučuju unos kalcija i vitamina D, redovitu tjelesnu aktivnost poput hodanja ili laganog dizanja utega te izbjegavanje gaziranih pića i pretjeranog unosa kofeina. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, osteoporoza pogađa svaku treću ženu stariju od 50 godina, ali se pravilnim navikama može značajno usporiti njen razvoj.
- Sljedeće stanje koje se često povezuje s nasljednim faktorima je reumatoidni artritis, autoimuna bolest koja napada zglobove i uzrokuje bol, ukočenost i oticanje. Žene su pogođene češće nego muškarci, a geni koji reguliraju imunološki odgovor igraju ključnu ulogu. Prevencija uključuje održavanje zdrave tjelesne težine, izbjegavanje pušenja i alkohola, kao i redovitu fizičku aktivnost. Osim toga, pravilna oralna higijena i kontrola upala u organizmu također mogu pomoći u smanjenju rizika.
Jedan od češćih genetskih izazova koji se prenose po ženskoj liniji odnosi se i na proces starenja i promjene kože. Iako na starenje utiču brojni faktori – način života, prehrana, stres – geni koje nasljeđujemo od majke mogu ubrzati pojavu bora i gubitka elastičnosti kože. Preventivno djelovanje uključuje redovito korištenje zaštitnog faktora (SPF), hidrataciju kože, umjerenu prehranu bogatu antioksidansima i izbjegavanje dugotrajnog izlaganja suncu. No, osim fizičkih promjena, genetska predispozicija može utjecati i na mentalno zdravlje.
Žene češće obolijevaju od depresije, a posebno od postporođajne depresije. Istraživanja su pokazala da gen Slc6a15 može biti povezan s razvojem ovog poremećaja. Stoga je važno otvoreno razgovarati o simptomima i na vrijeme potražiti pomoć. Psihijatrica dr. Vesna Antić iz Kliničkog centra Srbije ističe da je rana podrška porodice i dostupnost psihoterapije ključna za oporavak. “Depresija nije slabost, već bolest koja se može liječiti. Kombinacija terapije, lijekova i socijalne podrške daje najbolje rezultate,” naglašava Antić.
- Još jedno nasljedno stanje koje zaslužuje pažnju je glaukom – bolest oka koja uzrokuje povišen očni tlak i oštećenje vidnog živca. Genetske mutacije se mogu prenositi kroz generacije, a žene su u nešto većem riziku. Redoviti pregledi kod oftalmologa, mjerenje očnog tlaka i zaštita očiju od ozljeda ključni su koraci u prevenciji. Kako navodi Hrvatsko društvo za glaukom, rano otkrivanje može spriječiti čak 90% slučajeva trajnog gubitka vida.
Genetika takođe igra ulogu i kod kardiovaskularnih bolesti, posebno kod žena koje imaju nasljedne poremećaje u pohranjivanju masnoća. Uravnotežena prehrana, bogata voćem i povrćem, uz ograničen unos soli i zasićenih masti, u kombinaciji s redovitom tjelovježbom, može značajno smanjiti rizik.
Kod žena se tri puta češće nego kod muškaraca javlja i migrena, što se dijelom povezuje s hormonalnim promjenama, a dijelom s genetskom predispozicijom. U tom slučaju, prevencija uključuje regulaciju sna, smanjenje unosa kofeina i izbjegavanje jakih mirisa ili svjetlosnih stimulansa koji mogu potaknuti napad.
Genetski faktori također mogu utjecati na nesanicu i druge poremećaje spavanja. Stručnjaci preporučuju smanjenje unosa šećera i alkohola, redovit raspored spavanja te izbjegavanje teških obroka i ekrana prije odlaska u krevet. Tehnike opuštanja poput meditacije i dubokog disanja pomažu u smanjenju stresa, što može poboljšati kvalitetu sna.
- Kada je riječ o Alzheimerovoj bolesti, istraživanja pokazuju da su žene podložnije ovom obliku demencije, dijelom zbog genetskih faktora poput APOE-ε4 gena. Prevencija uključuje aktivnu stimulaciju mozga kroz čitanje, rješavanje zagonetki, društvenu uključenost i redovitu fizičku aktivnost. “Mozak, poput mišića, ostaje zdrav dok se koristi,” navodi dr. Jelena Kovač iz Instituta za neuroznanost u Zagrebu, ističući važnost mentalnog angažmana u starijoj dobi.
Na kraju, posebno treba spomenuti rak dojke i rak jajnika, čiji se rizik značajno povećava prisutnošću gena BRCA1 i BRCA2. Žene koje u obitelji imaju slučajeve ovih bolesti trebaju obaviti genetsko testiranje, redovite mamografije i ultrazvuke, te razmotriti preventivne mjere u dogovoru s liječnikom. Institut Ruđer Bošković naglašava da rano otkrivanje spašava živote i da kombinacija zdravog načina života i redovitih pregleda može smanjiti rizik za više od 50%.
- Zaključno, nasljeđe nije presuda, već upozorenje. Poznavanje vlastitih genetskih predispozicija omogućuje nam da živimo svjesnije i preuzmemo odgovornost za svoje zdravlje. Redoviti pregledi, zdrave navike i pozitivno razmišljanje najbolji su saveznici svake žene u očuvanju zdravlja i kvalitete života.
