U današnjem članku vam pišemo na temu praznika koji u sebi nose duboku simboliku, vjeru i slojeve narodnog pamćenja. Ovo je priča ispričana jednostavno, iz ugla onih koji su odrastali uz običaje i slušali starije kako objašnjavaju zašto se neki dani poštuju više od drugih.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 14. januara obilježavaju dva velika događaja – Obrezanje Isusa Hrista i praznik Svetog Vasilija Velikog, u narodu poznat i kao Mali Božić. Iako se često doživljava kao nastavak božićnih dana, ovaj datum ima sopstvenu težinu i posebno mjesto u tradiciji. Nekada su ga ljudi slavili gotovo isto kao Božić, jer se vjerovalo da način na koji se ovaj dan provede ima snažan uticaj na cijelu godinu.
- Mali Božić je praznik koji spaja hrišćansku vjeru i stare narodne običaje. U mnogim krajevima se toga dana obavezno priprema Vasilica, poseban obredni kolač koji nosi ime svetitelja. Zanimljivo je da se ovaj kolač širom Srbije naziva različitim imenima – maslenica, papuljica, gruvanica, baranica, a u pojedinim krajevima i sasvim drugačije. Bez obzira na naziv, simbolika je ista: zdravlje, napredak i zajedništvo porodice.
U nekim domovima se za Mali Božić mijesi ista česnica kao i za Božić. Porodica se okuplja oko stola, hljeb se lomi i dijeli, a vjeruje se da ovaj čin učvršćuje slogu i ljubav među ukućanima. Zajednički obrok nije bio samo hrana, već i ritual koji podsjeća da porodica treba da ostane na okupu, bez svađe i gorčine.
Posebno mjesto u običajima ima i vjerovanje u predskazanje godine koja dolazi. U pojedinim krajevima čuvala se glava ili plećka božićne pečenice sve do 14. januara. Tokom ručka, vješti ljudi su iz kostiju pokušavali da “pročitaju” kakva će godina biti – da li će donijeti rod, bolest, sreću ili nevolju. Nakon toga, kosti su se odnosile na mravinjak, uz vjerovanje da će se stoka množiti kao mravi.
Narodna predanja kažu da se na ovaj dan nikako ne treba svađati. Smatralo se da svaka izgovorena teška riječ nosi baksuz koji može trajati cijelu godinu. Zato su stariji savjetovali da se uvrede prećute, a nesuglasice odlože za neki drugi dan. Mir na Mali Božić značio je mir u kući tokom cijelog ljeta i zime.
- U nekim selima postojali su i neobični običaji vezani za djecu. Domaćica bi ujutru uzimala snijeg i bacala ga u sobu uz riječi koje simbolično tjeraju bolest i groznicu. Nakon toga, dječja odjeća se prebacivala preko grana voćaka, kako bi se djeca “očistila” od bolesti i nametnika. Ovi rituali imaju korijene iz vremena prije hrišćanstva, ali su se zadržali kao dio narodnog nasljeđa.
Na Mali Božić dolazio je i položajnik, gost za kojeg se vjerovalo da donosi sreću. U nekim krajevima su se palile vatre na raskršćima, posebno u Vojvodini, kao simbol jačanja sunčeve svjetlosti i toplote. U Hercegovini su se tog dana spaljivali ostaci badnjaka, vjerujući da vatra čisti i štiti domaćinstvo.
Mladi su ovaj dan koristili i za gatanja. Smatralo se da novo ljeto treba dočekati budan, jer san donosi tromost tokom godine. Djevojke su, posebno u Bosni, bacale obuću preko vrata prije svanuća, vjerujući da će pravac u kojem obuća padne pokazati gdje će se udati. Takvi običaji govorili su više o nadi nego o sudbini, ali su se prenosili s koljena na koljeno.
U crkvama se toga dana vjernici mole za blagoslov godine, za mir, zdravlje, rodnu zemlju i očuvanje vjere. Sveti Vasilije Veliki se u narodu poštuje kao veliki učitelj i zaštitnik, a molitve mu se upućuju za snagu, istrajnost i čistoću duha. Njegov lik u tradiciji simbolizuje mudrost, brigu za druge i nepokolebljivu vjeru.
- Prema pisanju domaćih medija koji se bave religijom i tradicijom, Mali Božić danas ima posebno značenje jer podsjeća na vrijednosti koje se lako zaboravljaju – skromnost, mir i zajedništvo. Iako se način života promijenio, potreba za tihim praznicima ostala je ista.
Domaći izvori koji proučavaju narodnu kulturu ističu da su običaji vezani za Svetog Vasilija spoj hrišćanske simbolike i starog vjerovanja u obnovu prirode i čovjeka. Upravo ta mješavina daje ovom prazniku posebnu toplinu i dubinu.
Istoričari i teolozi koje citiraju domaći portali naglašavaju da Mali Božić nije “manji” po značaju, već intimniji po poruci. On poziva na smirenje, opraštanje i početak godine bez tereta svađa. U vremenu brzine i buke, ovaj praznik ostaje podsjetnik da se nova godina najbolje započinje u miru
