Mnogi ljudi znojenje povezuju isključivo s fizičkim naporom, visokim temperaturama ili stresom. No, kada se znoj javlja bez očitog razloga, posebno noću ili u trenucima mirovanja, riječ je o signalu da organizam šalje poruku.
- Stručnjaci upozoravaju da pretjerano znojenje može biti znak ozbiljnijih poremećaja i da tada govorimo o sekundarnoj hiperhidrozi.Za razliku od primarne hiperhidroze, koja je obično lokalizirana – primjerice na dlanovima, stopalima ili ispod pazuha – sekundarna je raširena po cijelom tijelu i često nastaje kao posljedica dubljih medicinskih problema. Može se pojaviti u bilo koje doba dana ili noći, bez obzira na temperaturu prostora ili aktivnost. Upravo zato je važno razumjeti što stoji iza ovog simptoma.
Jedan od uzroka je dijabetes, kronična bolest koja remeti regulaciju šećera u krvi. Dugotrajna povišena glukoza oštećuje živce i dovodi do dijabetičke neuropatije. Kod takvih bolesnika znojenje se može pojaviti iznenada i u obilnim količinama, naročito tijekom noći ili kada razina šećera naglo padne. To je posljedica toga što oštećeni živci više ne mogu pravilno kontrolirati znojne žlijezde.
- Infekcije, poput endokarditisa – upale unutrašnje ovojnice srca – također često izazivaju pojačano znojenje. Tijelo se bori protiv bakterija, virusa ili gljivica, podiže temperaturu, a znojenjem pokušava ohladiti organizam. Kada ovakvi simptomi traju tjednima, noćno znojenje postaje važan znak koji liječnicima može pomoći u dijagnostici.
Veliki utjecaj na termoregulaciju ima i štitnjača. Kada radi ubrzano, kod stanja poznatog kao hipertireoza, ubrzava se metabolizam, povećava tjelesna temperatura i dolazi do pojačanog znojenja. Uz to se javljaju i drhtavica, ubrzan puls, tjeskoba te gubitak težine.
Ni srce nije izuzetak – zatajenje srca često dovodi do nakupljanja tekućine u organizmu. U pokušaju da se izbore s viškom, bolesnici mogu iskusiti edeme, osjećaj gušenja i znojenje, posebno u noćnim satima. Promjene u ravnoteži tekućina dodatno opterećuju tijelo i dovode do još izraženijih simptoma.
Psihološki faktori također imaju snažnu ulogu. Anksioznost može pokrenuti simpatički živčani sustav, što dovodi do ubrzanog rada srca, plitkog disanja i obilnog znojenja. Ovo se naziva psihogeno ili anksiozno znojenje i može se javiti čak i kada nema nikakvog fizičkog napora ili vanjske topline.
- Posebno poglavlje čine hormonske promjene u menopauzi. S padom estrogena, žene doživljavaju valunge i nagle nalete vrućine. Ti napadi topline često se završavaju obilnim znojenjem, uglavnom noću, što narušava kvalitetu sna i svakodnevnog života. Kod nekih žena ovaj simptom traje godinama nakon prestanka menstruacije.
Stručnjaci naglašavaju da, iako znojenje samo po sebi nije bolest, ono može biti važan znak poremećaja u organizmu. Ako se javlja iznenada, traje dugo ili je toliko obilno da remeti život, potrebno je potražiti liječničku pomoć. Na taj način može se otkriti uzrok i započeti pravovremeno liječenje – jer znoj ponekad priča priču o mnogo ozbiljnijem problemu od same vlage na koži.
