Ove 3 namirnice mnogi ostavljaju za sutradan: Pogrešno čuvanje i podgrijavanje može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme
U današnjem članku vam donosimo važne informacije o namirnicama koje mnogi svakodnevno pripremaju, ostavljaju u frižideru i ponovo zagrijavaju narednog dana. Iako je čuvanje ostataka ručka praktičan način da se uštede vrijeme i novac, određene greške mogu povećati rizik od trovanja hranom. Posebnu pažnju stručnjaci posvećuju riži, špinatu i gljivama, jer njihovo nepravilno skladištenje može stvoriti uslove za razvoj nepoželjnih mikroorganizama ili drugih štetnih promjena. Važno je naglasiti da samo podgrijavanje ovih namirnica ne znači automatski da postaju otrovne niti da oštećuju jetru. Najveći problem najčešće nastaje kada pripremljena hrana predugo stoji na sobnoj temperaturi ili se ne zagrijava na odgovarajući način.
-
Kuhana riža može predstavljati rizik zbog bakterije Bacillus cereus, čije spore mogu preživjeti kuhanje.
-
Špinat sadrži prirodne nitrate koji se pri nepravilnom čuvanju mogu pretvarati u nitrite.
-
Gljive je potrebno pravilno rashladiti i čuvati jer su, kao i druga pripremljena jela, podložne kvarenju.
-
Ne postoje pouzdani dokazi da svako podgrijavanje ove tri namirnice neposredno oštećuje jetru.
-
Brzo hlađenje, odgovarajuća temperatura frižidera i temeljito zagrijavanje značajno smanjuju rizik od trovanja hranom.
Skrivena opasnost:
Mnogi vjeruju da je dovoljno staviti jučerašnji ručak na šporet i dobro ga zagrijati kako bi ponovo bio potpuno siguran za jelo. Međutim, sigurnost hrane mnogo više zavisi od načina na koji je čuvana prije ponovnog zagrijavanja.
Ako kuhano jelo satima stoji na kuhinjskom stolu, bakterije se mogu razmnožavati. Neke od njih proizvode toksine koji mogu ostati prisutni čak i nakon zagrijavanja. Zbog toga visoka temperatura ne može uvijek ispraviti greške nastale tokom skladištenja.
Prema smjernicama američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), državne institucije koja se bavi sigurnošću hrane, kvarljive ostatke obroka potrebno je rashladiti najkasnije dva sata nakon pripreme. Preporuke se zasnivaju na naučnim saznanjima o rastu mikroorganizama i služe sprečavanju bolesti izazvanih hranom.
ask.fsis.usda.gov
Riža:
Jedna od namirnica koje zahtijevaju poseban oprez jeste kuhana riža. Problem nije u samom ponovnom zagrijavanju, nego u mogućnosti da se u njoj razvije bakterija Bacillus cereus.
Njene spore mogu preživjeti kuhanje, a ako se riža ostavi na sobnoj temperaturi, bakterije se mogu razmnožavati i stvarati toksine. Pojedini toksini otporni su na toplotu, zbog čega naknadno zagrijavanje ne garantuje sigurnost već kontaminiranog obroka.
Zato rižu treba brzo rashladiti, držati u frižideru i izbjegavati njeno višestruko podgrijavanje.
Britanska Agencija za standarde hrane (FSA), koja na osnovu procjene naučnih dokaza izdaje preporuke o sigurnosti namirnica, savjetuje da se kuhana riža ohladi što prije, idealno unutar jednog sata, i potroši u roku od 24 sata. Pri ponovnom zagrijavanju mora biti potpuno vruća.
GOV.UK
Špinat:
Špinat se smatra nutritivno vrijednim povrćem jer sadrži vitamine, minerale i druge korisne sastojke. Ipak, u njegovim listovima prirodno se nalaze nitrati, čija količina zavisi od uslova uzgoja.
Kada se pripremljeni špinat nepravilno čuva, mikroorganizmi mogu doprinijeti pretvaranju nitrata u nitrite. Upravo zbog toga važno je ne ostavljati kuhano lisnato povrće satima na toplom.
To ne znači da svaki ponovo zagrijani špinat izaziva trovanje ili da je nužno štetan za jetru. Rizik zavisi od više faktora, među kojima je posebno važan način čuvanja.
Njemački Savezni institut za procjenu rizika (BfR) analizira hemijske i biološke opasnosti u hrani. U svojim stručnim objašnjenjima upozorava na pretvaranje nitrata u nitrite usljed djelovanja bakterija i savjetuje oprez s ponovnim zagrijavanjem špinata.
BfR
Gljive:
Gljive su čest sastojak supa, umaka, variva i različitih priloga. Međutim, kada se pripreme, ne treba ih ostavljati dugo izvan frižidera.
Tvrdnja da njihovi proteini nakon prvog kuhanja automatski postaju otrovni nije naučno utemeljeno pravilo. Gljive se mogu ponovo zagrijati ako su pravilno pripremljene i skladištene.
Posebnu pažnju treba posvetiti jelima koja sadrže gljive zajedno s mesom, mliječnim proizvodima ili drugim kvarljivim sastojcima. Takvi obroci zahtijevaju odgovarajuće hlađenje i higijensko rukovanje.
Američka Akademija za nutricionizam i dijetetiku, profesionalna organizacija stručnjaka za ishranu, preporučuje brzo rashlađivanje pripremljene hrane i ponovno zagrijavanje na približno 74 stepena Celzijusa. Njene smjernice zasnovane su na principima sigurnosti hrane i primjenjuju se i na pravilno čuvana jela s gljivama.
eatright.org
Zaštita jetre:
U upozorenjima o podgrijanoj hrani često se spominje oštećenje jetre. Međutim, važno je razlikovati uobičajeno podgrijavanje od trovanja određenim bakterijskim toksinima.
Toksin cereulid, koji može nastati djelovanjem pojedinih sojeva bakterije Bacillus cereus, povezuje se s trovanjem hranom, a u rijetkim teškim slučajevima i s ozbiljnim oštećenjem organa. To nije dokaz da pravilno podgrijana riža, špinat ili gljive svakodnevno oštećuju jetru.
Ministarstvo primarnih industrija Novog Zelanda objavljuje stručne informacije o bakterijama koje izazivaju trovanje hranom. Na osnovu mikrobioloških saznanja upozorava da toksini nastali u nepravilno čuvanoj riži mogu preživjeti ponovno zagrijavanje, što objašnjava zašto je prevencija važnija od naknadne termičke obrade.
MPI
Sigurno čuvanje:
Pravilno postupanje s ostacima hrane počinje odmah nakon završetka obroka. Veće količine poželjno je rasporediti u manje, plitke posude kako bi se brže ohladile.
Frižider treba održavati na temperaturi od približno četiri stepena Celzijusa ili nižoj. Većinu pravilno čuvanih kuhanih ostataka preporučljivo je potrošiti u roku od tri do četiri dana, dok za rižu postoje strožije preporuke.
Prilikom podgrijavanja hrana treba dostići unutrašnju temperaturu od najmanje 74 stepena, a posebno je važno ravnomjerno zagrijavanje jela u mikrovalnoj pećnici.
Prema preporukama USDA, pravilno rashlađeni ostaci većine pripremljenih jela mogu se čuvati nekoliko dana, a zagrijavanje do 74 stepena smanjuje rizik od preživljavanja štetnih bakterija. Ove smjernice proističu iz stručnih standarda sigurnosti hrane.
ask.fsis.usda.gov+1
Ja mislim da mnogi od nas premalo pažnje obraćaju na to kako čuvaju ostatke ručka. Osjećam da je važno znati koje greške u kuhinji mogu ugroziti naše zdravlje. Meni je posebno zanimljivo koliko obična riža može biti problematična ako dugo stoji na toplom. Vjerujem da ne trebamo nepotrebno bacati hranu, ali je moramo pravilno čuvati. Ja bih uvijek radije odvojio nekoliko minuta za sigurno spremanje obroka nego rizikovao trovanje hranom.
