Ljeto je pravo vrijeme da se okrenemo prirodi – na svakom koraku nudi se svježina, lakoća i obilje zdravih plodova. Upravo zato zatvor stolice ne bi trebao biti čest problem tokom toplih mjeseci, jer voća i povrća bogatih vlaknima ima u izobilju. No, među svim sezonskim darovima, posebno se izdvaja smokva – sočna, mirisna i neobično moćna voćka čije blagodati daleko nadilaze njen slatki okus.
- Smokva nije samo simbol ljeta i Mediterana – ona je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka, prisutna u ljudskoj ishrani već više od 11.000 godina. Od jugoistočne Azije do obala Dalmacije, njezina popularnost nije nestala, već s godinama sve više raste. Danas je neizostavan dio mnogih domaćinstava, bilo kao svježa, suha ili kao sastojak u tradicionalnim slasticama poput smokvenjaka.
Osim što obiluje vlaknima, smokva sadrži bogat spektar vitamina, minerala i snažnih antioksidansa. Posebno se ističu karotenoidi poput likopena, luteina i beta-karotena koji štite stanice od oksidativnog stresa. U narodnoj medicini koristi se i plod, ali i list i korijen smokve – sve zajedno djeluje protuupalno i umirujuće, pomaže kod probavnih tegoba, smiruje kašalj, a koristi se čak i u terapiji bronhitisa.
Kako navodi Zdravahrana.hr, smokva je izuzetno bogata proantocijanidinima – supstancama koje su moćniji antioksidansi čak i od onih prisutnih u crnom vinu i zelenom čaju. Zahvaljujući tome, smokva se svrstava među najefikasnije prirodne borce protiv upalnih procesa u organizmu. Osim što potiče probavu, pomaže i u balansiranju apetita, a naročito blagotvorno djeluje kod ljudi koji se bore s bolestima jetre i slezene.
- U Ajurvedi, tradicionalnoj indijskoj medicini, smokva se već hiljadama godina koristi kao prirodni laksativ i sredstvo za detoksikaciju. Takođe se cijeni zbog svojih antibakterijskih svojstava – pomaže u održavanju zdravlja usne šupljine i sprječava razvoj štetnih mikroorganizama. Sadrži glutaminsku kiselinu koja pospješuje regeneraciju tkiva i stvaranje novih stanica, što je od velikog značaja za osobe koje se oporavljaju od probavnih bolesti poput celijakije.
Zanimljivo je i da, kako piše Prirodanadar.ba, “mlijeko” iz smokvina lista može imati antikancerogeno djelovanje, jer sadrži spojeve koji usporavaju dijeljenje stanica raka. Ovaj prirodni sok koristi se u homeopatiji, a sve češće i u modernoj fitoaromaterapiji. Iako još nije do kraja istražen, pokazuje obećavajuće rezultate u eksperimentalnim terapijama.
Kad birate smokve, imajte na umu da su ljubičaste sorte najbogatije antioksidansima. Kožica ovih plodova nije samo jestiva – već je i nutritivno dragocjenija od unutrašnjosti, jer sadrži više fenolnih spojeva. Zato zrele smokve, naročito male “poljarice”, treba jesti cijele, bez guljenja.
- Suhe smokve, s druge strane, s pravom nose titulu najhranjivijeg suhog voća. Obiluju željezom, kalcijem, kalijem, ali i vitaminima B1 i B2. Gotovo bez masti i kolesterola, predstavljaju idealan izvor energije, posebno zimi kada je ponuda svježeg voća oskudnija. Njihova vlakna i polifenoli dodatno potiču probavu i čuvaju zdravlje crijeva.
Kako prenosi Gastro.hr, smokve se sve više koriste u savremenoj kuhinji na maštovit način – i ne samo kao desert. Kombinacije s jogurtom, mozzarellom, maslinovim uljem i čak pilećim mesom pretvaraju smokvu u svestranu kulinarsku zvijezdu. Sendviči sa svježim smokvama, topljeni sir i rukola, ili pak ljetni džem bez dodatka šećera, daju tradicionalnim jelima potpuno novo lice. A zimi, ništa jednostavnije – u suhe smokve utisnite bademe, orahe ili lješnjake i dobit ćete zdravu užinu koja drži sitost i jača organizam.
Ne postoji mnogo namirnica koje u sebi spajaju toliko okusa, hranjivosti i ljekovitosti kao smokva. Ona nije samo voće – ona je lijek, simbol ljeta, i podsjetnik na to koliko priroda velikodušno dijeli ono što nam zaista treba. Zato, bilo da je jedete svježu, sušenu, u salati ili kao dodatak glavnom jelu, neka smokva bude redovan gost na vašem stolu.
