Moramo priznat da su hemeroidi bolest današnjice i da svaka druga osoba ima problema zato u današnjem članku vam donosimo nekoliko korisnih savjeta kako da sebi olakšate.
Hemoroidi, iako neprijatna i često tabu tema, predstavljaju zdravstveni problem sa kojim se susreće veliki broj ljudi. Radi se o proširenim i upaljenim venama koje se javljaju u području anusa i donjeg dijela rektuma. Mogu biti unutrašnji ili spoljašnji, a simptomi koje izazivaju nerijetko utiču na kvalitet života. Ono što mnoge iznenadi jeste činjenica da gotovo polovina populacije starije od pedeset godina ima neki oblik hemoroida, što jasno pokazuje da ovaj problem nije rijedak, niti je znak nečeg neuobičajenog.
- Nastanak hemoroida povezuje se sa različitim faktorima. Spol, godine ili stil života – sve to može igrati ulogu. Žene se s ovim stanjem najčešće suočavaju tokom trudnoće, kada pritisak rastuće materice, kao i hormonske promjene, utiču na krvne žile u donjem dijelu tijela. Osim toga, rizične grupe uključuju osobe koje dugo sjede, pate od zatvora, imaju genetsku predispoziciju ili se suočavaju s hormonskim disbalansom. Hemoroidi se u suštini mogu posmatrati kao slična pojava proširenim venama na nogama – vene su pod pritiskom i šire se, što izaziva otok i bol.
Prvi simptomi često budu neugoda, osjećaj pritiska i bolna oteklina u analnom području. Krvarenje tokom velike nužde je česta pojava, a kod unutrašnjih hemoroida može doći i do njihovog ispadanja van analnog otvora, što dodatno izaziva bol i iritaciju. Spoljašnji hemoroidi, smješteni ispod kože oko anusa, skloni su iritaciji i svrbežu, a ponekad dolazi i do stvaranja ugrušaka, što rezultira naglom i jakom boli. Zbog toga se simptomi ne smiju ignorisati – oni neće nestati sami od sebe, a nepravovremena reakcija može dovesti do ozbiljnijih komplikacija.
Kako navodi Klinika za gastroenterologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, simptomi hemoroida često se preklapaju sa znakovima drugih bolesti probavnog sistema, uključujući i hronične upalne bolesti crijeva poput Crohnove bolesti. Upravo zbog toga je pregled kod ljekara ključan – samo stručnjak može razlikovati šta je pravi uzrok tegoba i odrediti adekvatan tretman. Pregled može biti jednostavan, poput digitalnog pregleda rektuma, ali se često koristi i anoskopija ili proktoskopija, kojima se bolje vizualizuje unutrašnjost analnog kanala. U težim slučajevima, ili kada postoji sumnja na ozbiljniju bolest, preporučuje se kolonoskopija.
- Kada je riječ o liječenju, pristupi variraju u zavisnosti od težine simptoma. Blaži oblici mogu se ublažiti kućnim metodama – povećanjem unosa tečnosti, uvođenjem prehrane bogate vlaknima, toplim sjedećim kupkama ili blagim promjenama životnog stila. Hemoroidi se često mogu kontrolisati upravo ovim mjerama, dok ljekar po potrebi preporučuje kreme, čepiće ili lijekove koji smanjuju upalu i otok. U težim slučajevima, kada bol i krvarenje postanu učestali i jaki, jedino rješenje može biti kirurška intervencija.
Prema pisanju portala Zdravlje.ba, hemoroidi su najčešći razlog posjete proktologu u Bosni i Hercegovini. Stručnjaci naglašavaju da pacijenti često dolaze tek kada je bol nepodnošljiv ili kada primijete obilno krvarenje, iako bi mnogo komplikacija bilo spriječeno ranijim dolaskom. Rana dijagnoza i pravovremena terapija ne samo da olakšavaju tegobe, već i sprječavaju nastanak komplikacija koje mogu ugroziti zdravlje crijeva.
Prevencija hemoroida se u velikoj mjeri oslanja na iste mjere koje se koriste i u terapiji blažih oblika. Redovna fizička aktivnost, ishrana bogata vlaknima, dovoljan unos vode i izbjegavanje dugotrajnog sjedenja osnovni su koraci. Žene u trudnoći posebno se savjetuju da obrate pažnju na kretanje i pravilnu ishranu, jer im hormonske promjene i fiziološki pritisak povećavaju rizik. Konzumiranje alkohola i brze hrane dodatno pogoršava stanje, pa se preporučuje što zdraviji način života. Optimalan unos vlakana je 25 grama dnevno za žene i 38 grama za muškarce, uz postepeno uvođenje kako bi se izbjegli nadutost i plinovi.
- Kada se govori o narodnim metodama, mnogi se oslanjaju na sjedeće kupke, obloge ili biljne pripravke. Ipak, doktori naglašavaju da ovakve metode mogu pomoći samo u ublažavanju simptoma, ali nisu trajno rješenje. Savjetuje se da se one koriste samo uz medicinski nadzor, jer nekontrolisana upotreba može dovesti do pogoršanja. Najvažnija poruka jeste da se hemoroidi mogu držati pod kontrolom, ali ne i ignorisati.
Kako prenosi Dom zdravlja Zagreb, broj pacijenata koji traže pomoć zbog hemoroida raste svake godine, a najčešći razlog su promjene životnog stila i sjedilački način rada. Ljekari ističu da je edukacija o prevenciji ključna – ljudi često čekaju predugo, nadajući se da će se problem sam riješiti. Edukacija o pravilnoj prehrani, fizičkoj aktivnosti i značaju redovnih pregleda može znatno smanjiti broj oboljelih.
Na kraju, hemoroidi, koliko god neugodni bili, nisu nešto čega se treba stidjeti. Oni su česta pojava i ne biraju uzrast, spol niti društveni status. Pravovremena reakcija, razgovor s ljekarom i promjena životnih navika mogu učiniti razliku između kratkotrajne neugode i ozbiljnog, hroničnog problema. Upravo zbog toga je važno govoriti o ovoj temi, razbijati stigmu i naglašavati važnost prevencije.
