U današnjem članku vam donosimo nekoliko korisnih savjeta naših domaćica.Grah je već stoljećima jedno od najomiljenijih jela kuhinjama. Od tradicionalnog variva do ljetnih salata, ova namirnica ima posebno mjesto na trpezama.Postoji jedna namirnica koja pospješuje brže kuhanje.
- No, iako ga mnogi smatraju hranjivim i zdravim, postoji jedan sastojak koji skriva potencijalne poteškoće za organizam – fitinska kiselina. Riječ je o tvari koja, iako prirodno prisutna u mahunarkama i žitaricama, može izazvati probavne smetnje i onemogućiti tijelu da iskoristi važne minerale.
Fitinska kiselina djeluje poput “vezivača”, jer na sebe veže elemente poput željeza, cinka, magnezija, joda i bakra. Kada se to dogodi, ti minerali se ne apsorbiraju, već se izlučuju iz organizma. To znači da čak i ako redovito jedemo hranu bogatu ovim nutrijentima, tijelo ih ne može iskoristiti u potpunosti. Posljedica dugotrajnog unosa hrane s puno fitinske kiseline može biti anemija, slabiji imunitet ili problemi s kostima i mišićima.
Kako podsjeća Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), nedostatak željeza je jedan od najčešćih prehrambenih problema u Europi, a fitinska kiselina značajno doprinosi smanjenju njegove apsorpcije. To naročito pogađa žene i djecu, koji su već u startu podložniji anemiji. Upravo zato stručnjaci naglašavaju da se grah i druge mahunarke trebaju pripremati na način koji smanjuje prisutnost ove kiseline.
- Najveći izvori fitinske kiseline nisu samo grah, već i leća, grašak, soja, kikiriki te žitarice poput riže, zobi i pšenice. Nisu izuzeti ni orašasti plodovi – lješnjaci, bademi i orasi – niti sjemenke poput lana, maka ili suncokreta. Ipak, to ne znači da ih treba izbjegavati. Naprotiv, sve te namirnice donose obilje vlakana, proteina i zdravih masti, pa je trik pronaći način da se fitinska kiselina neutralizira prije konzumacije.
Jedan od najučinkovitijih načina je potapanje namirnica u vodi. Na taj način količina fitinske kiseline značajno opada, a učinak je još bolji ako se u vodu doda malo octa ili limunovog soka. Primjerice, smeđa riža treba odstajati oko 12 sati, zobene pahuljice desetak, a biserni ječam barem šest sati. Proces je dugotrajan, ali vrijedan truda jer se tijelu omogućava da iz hrane izvuče maksimum. Također, toplinska obrada smanjuje sadržaj ove kiseline za 30 do 35 posto, a kombinacija potapanja i kuhanja daje najbolje rezultate.
- Kako piše Nutricionizam.hr, sve veći broj ljudi okreće se i fermentaciji ili klijanju žitarica i mahunarki. Tijekom klijanja, sadržaj fitinske kiseline pada gotovo za polovinu, a hrana postaje lakše probavljiva. Ovo je stari trik koji su poznavale i naše bake, a danas ga ponovno preporučuju stručnjaci za prehranu jer vraća ravnotežu između tradicije i moderne znanosti.
Još jedan način smanjenja štetnog učinka fitinske kiseline je korištenje sirutke u pripremi. Potapanje u sirutku ubrzava proces razgradnje, čineći namirnicu probavljivijom. Upravo ovakvi postupci pokazuju da uz malo pažnje grah i druge mahunarke mogu biti i ukusne i sigurne za organizam. Važno je naglasiti da problem nije u samoj namirnici, već u načinu na koji se priprema.
Prema pisanju Večernjeg lista, sve veća popularnost zdravih prehrambenih navika dovela je do ponovne valorizacije graha i sličnih namirnica. Stručnjaci ističu da se, uz pravilnu pripremu, grah može jesti i nekoliko puta tjedno bez ikakvih posljedica, a zapravo može postati oslonac zdravog jelovnika. Posebno je vrijedan zbog proteina i vlakana koji pomažu probavi i daju osjećaj sitosti.
- U konačnici, grah ostaje kralj domaće kuhinje, ali samo onda kada se pripremi pažljivo i strpljivo. Potapanje, kuhanje i po potrebi klijanje ili fermentacija pretvaraju ga u namirnicu koja pruža energiju, jača organizam i unosi toplinu na stol. Tradicionalna jela mogu tako postati još zdravija, a tijelo zahvalnije za svaki zalogaj.
