OVA 3 TIPA LJUDI MOGU VAM UNIŠTITI MIR: Prepoznajte njihovo ponašanje prije nego što vas emocionalno iscrpe
U današnjem članku govorimo o ljudima čije ponašanje može negativno uticati na naše raspoloženje, samopouzdanje i svakodnevni život. Gotovo svako se barem jednom našao u odnosu u kojem je osjećao nelagodu, pritisak ili potrebu da stalno opravdava svoje postupke. Takve situacije mogu se pojaviti među prijateljima, članovima porodice, kolegama ili ljubavnim partnerima. Posebno je važno prepoznati manipulativno, izrazito sebično i psihički nasilno ponašanje, jer ono s vremenom može ozbiljno narušiti međusobno povjerenje. Iako nije svaka neprijatna osoba nužno štetna za nas, razumijevanje ovih obrazaca može pomoći u postavljanju zdravijih granica.
-
Manipulativne osobe mogu koristiti tuđe povjerenje, osjećaj krivice i emocionalnu povezanost radi ostvarivanja svojih ciljeva.
-
Izrazito sebični ljudi često zanemaruju potrebe drugih i očekuju da se odnosi prilagođavaju njihovim interesima.
-
Psihičko nasilje može uključivati ponižavanje, omalovažavanje, prijetnje i stalno kritikovanje.
-
Dugotrajna izloženost štetnim odnosima može povećati stres, nesigurnost i emocionalnu iscrpljenost.
-
Postavljanje jasnih granica, prepoznavanje ponavljajućeg ponašanja i traženje podrške mogu pomoći u zaštiti emocionalnog zdravlja.
Skrivena manipulacija:
Manipulativno ponašanje nije uvijek lako prepoznati, posebno kada dolazi od osobe kojoj vjerujemo. Neki ljudi djeluju ljubazno i pažljivo, ali kasnije počinju koristiti tuđu dobrotu kako bi ostvarili vlastite interese. To se može manifestovati kroz izazivanje krivice, prebacivanje odgovornosti ili pritisak da druga osoba pristane na nešto što ne želi.
Poseban problem nastaje kada osoba počne sumnjati u vlastite odluke jer joj neko uporno govori da pretjeruje ili pogrešno razumije situaciju. Ipak, jedan nesporazum ne znači automatski manipulaciju. Važno je posmatrati ponavljanje ponašanja i način na koji druga osoba reaguje kada joj se postave granice.
Prema članku Vesne Vukadinović, objavljenom 20. oktobra 2026. godine u rubrici Porodica portala Alo Najžena, manipulatori su predstavljeni kao osobe koje mogu koristiti tuđe povjerenje radi lične koristi. Riječ je o popularnom savjetodavnom tekstu nastalom kroz novinarsku obradu međuljudskih odnosa, a ne o kliničkom istraživanju ili psihološkoj dijagnostici.
Pretjerana sebičnost:
Drugi obrazac koji može opteretiti međuljudske odnose jeste izrazita usmjerenost na vlastite potrebe. U takvim odnosima jedna osoba očekuje podršku, pažnju i pomoć, ali rijetko pokazuje jednaku spremnost da nešto pruži zauzvrat.
Prijateljstvo ili partnerski odnos može postati posebno iscrpljujući kada se komunikacija odvija isključivo onda kada drugoj strani nešto treba. Osoba koja stalno daje može s vremenom steći osjećaj da njene potrebe nisu važne.
Ipak, povremeno stavljanje vlastitih potreba na prvo mjesto nije isto što i štetna sebičnost. Zdravi odnosi podrazumijevaju ravnotežu između brige o sebi i poštovanja drugih.
Prema tekstu portala Alo Najžena, izrazito sebične osobe opisane su kroz odnose u kojima dominira lična korist. Autorica je ovu pojavu predstavila kroz svakodnevne primjere prijateljstva i društvenih kontakata, zbog čega je sadržaj koristan kao povod za razmišljanje, ali nije dovoljan za procjenu nečije ličnosti.
Psihičko nasilje:
Za razliku od običnih neslaganja, psihičko nasilje može predstavljati ozbiljan problem koji utiče na osjećaj sigurnosti i vlastite vrijednosti. Ono se može ispoljavati kroz ponavljano vrijeđanje, ponižavanje, zastrašivanje ili pokušaje kontrolisanja svakodnevnih odluka.
Osobe koje su izložene ovakvom ponašanju ponekad počinju izbjegavati razgovore i određene situacije iz straha od tuđe reakcije. Dugotrajno emocionalno zlostavljanje može dovesti do pojačanog stresa i narušavanja mentalnog zdravlja.
Važno je naglasiti da odgovornost za nasilno ponašanje pripada osobi koja ga čini, a ne onome ko ga doživljava.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), psihološko nasilje predstavlja jedan od oblika nasilja u bliskim odnosima. WHO prikuplja i analizira javnozdravstvene podatke te objavljuje stručne smjernice o posljedicama nasilja, zbog čega je relevantan izvor za razumijevanje njegovog uticaja na zdravlje.
Emocionalne posljedice:
Štetni odnosi ne moraju uvijek izazvati vidljive sukobe. Ponekad se njihov uticaj pokazuje kroz stalnu napetost, zabrinutost prije susreta ili osjećaj iscrpljenosti nakon razgovora s određenom osobom.
Kada takvi osjećaji postanu česti, korisno je razmotriti kakva je komunikacija u tom odnosu. Neko se može osjećati posebno nesigurno ako stalno mora objašnjavati svoje postupke ili strahuje da će izazvati negativnu reakciju.
Ipak, samo neprijatno osjećanje nije dokaz da druga osoba ima loše namjere. Potrebno je uzeti u obzir okolnosti, ponavljanje određenih postupaka i njihov uticaj na svakodnevni život.
Prema savjetodavnom članku Vesne Vukadinović, izbor ljudi kojima smo okruženi može biti značajan za emocionalno blagostanje. Tekst je objavljen na informativnom portalu i naglašava važnost društvenog okruženja, ali ne donosi podatke iz zasebne studije koja bi mjerila navedene posljedice.
Zdrave granice:
Postavljanje granica predstavlja važan dio svakog kvalitetnog odnosa. To može značiti odbijanje zahtjeva koji nam ne odgovara, otvoreno izražavanje nezadovoljstva ili ograničavanje kontakta kada se nečije ponašanje stalno ponavlja.
Granice ne moraju biti praćene svađom. Ponekad je dovoljno mirno objasniti šta nam smeta i kakvo ponašanje ne želimo prihvatiti. Međutim, kada postoji nasilje, sigurnost je važnija od pokušaja da se druga osoba ubijedi da promijeni svoje postupke.
Prema preporukama iz članka portala Alo Najžena, distanca od osoba čije ponašanje stalno izaziva stres može pomoći očuvanju ličnog mira. Izvor ove savjete predstavlja kroz svakodnevne odnose, a njihova primjena zavisi od okolnosti, naročito kada su prisutni kontrola ili nasilje.
Podrška okoline:
Ljudi koji se nalaze u emocionalno zahtjevnim odnosima ponekad teško prepoznaju koliko ih određena situacija opterećuje. Razgovor s osobom od povjerenja može pomoći da jasnije sagledaju ono što se dešava.
Podrška prijatelja, porodice ili stručne osobe posebno je važna kada se neko osjeća uplašeno, izolovano ili pod stalnim pritiskom. U ozbiljnim situacijama psihičkog nasilja korisno je potražiti stručnu pomoć i napraviti plan zaštite.
Prema pristupu Svjetske zdravstvene organizacije zaštiti mentalnog zdravlja i osobama izloženim nasilju, podrška i pristup odgovarajućim službama važni su za sigurnost i oporavak. Ove smjernice temelje se na javnozdravstvenim saznanjima i stručnim preporukama, što ih čini relevantnim za osobe koje prolaze kroz štetne odnose.
Ja mislim da je veoma važno paziti kome vjerujemo. Osjećam da neki ljudi mogu mnogo uticati na naše raspoloženje. Meni je posebno teško kada neko iskorištava tuđu dobrotu. Smatram da svako zaslužuje poštovanje i mir u svom životu. Ja vjerujem da se trebamo okružiti ljudima koji nas iskreno vole i podržavaju.
