Nakon što je njen nastup u Sanskom Mostu otkazan zbog kontroverznih izjava o genocidu u Srebrenici, Jelena Karleuša pokušala je ublažiti posljedice novom objavom na mreži X (bivši Twitter). Ovoga puta koristi nježniji ton i izražava žaljenje za bošnjačke žrtve, ali ni sada ne ide do kraja – riječ genocid u njenoj poruci se ne spominje.
- U objavi pjevačica piše da „žali i ne zaboravlja“ stradale, dodajući kako „osuđuje rat, nasilje i bezumlje“. Međutim, umjesto jasnog priznanja genocida, koristi fraze poput „zločin nad bošnjačkim muškim stanovništvom“, što mnogi smatraju nastavkom relativizacije i izbjegavanja međunarodno priznatih pravnih kvalifikacija.
Pored toga, Karleuša ističe kako je „srpski narod u posljednjih 100 godina najviše stradao na Balkanu – u milionima“, čime, prema reakcijama javnosti, izjednačava sve žrtve i zanemaruje specifičnost presuda Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, koji su masakr u Srebrenici 2007. i 2004. godine pravno okvalifikovali kao genocid.
Ovaj narativ nije nov. U ranijoj izjavi, koja je izazvala otkazivanje njenog koncerta, Karleuša je tvrdila da je „jedini narod koji je doživio genocid – srpski“, što je izazvalo burne reakcije u regionu. Brojne organizacije za ljudska prava, mediji i javne ličnosti osudili su takav stav kao revizionistički i ponižavajući za preživjele i porodice žrtava.
- Iako se u novoj poruci pjevačica trudi poslati pomirljivije tonove, mnogi smatraju da je to nedovoljno. Žaljenje bez priznanja genocida ne znači istinsko suočavanje s prošlošću, poručuju korisnici društvenih mreža, posebno iz Bosne i Hercegovine. Njeni pokušaji balansiranja i selektivnog pristupa tragediji u Srebrenici mnogima djeluju kao pokušaj da se umanji težina zločina i „ispere“ vlastita biografija pred bojkotima koji se šire.
„Nije dovoljno reći da žališ. Priznaj genocid“, stoji u jednoj od stotina poruka koje su osvanule ispod njene objave. Za brojne komentatore, ovakve izjave ne znače ni katarzu ni iskreno suočavanje s istinom, nego još jedan primjer površne empatije koja se završava tamo gdje bi priznanje trebalo da počne.
- Dok dio njenih fanova brani pjevačicu, tvrdeći da se „barem usudila pokazati saosjećanje“, drugi smatraju da je upravo odbijanje da izgovori riječ genocid pokazatelj da stvarne promjene nema. “Srebrenica nije samo zločin, to je genocid. A genocid se ili priznaje ili negira – sredine nema,” napisao je jedan korisnik iz Sarajeva.
Ova situacija pokazuje koliko su rane iz devedesetih i dalje otvorene i koliko je važno da javne ličnosti, posebno one s velikim uticajem, preuzmu odgovornost za svoje riječi. U vremenu kada svaka izjava može imati dalekosežne posljedice, posebno u regionu sa složenom prošlošću, izbjegavanje jasnog stava često djeluje kao izbor – i to pogrešan.
