Pitanje koliko dugo muškarac može biti bez intimnih odnosa često se predstavlja kao da postoji precizan broj dana ili mjeseci nakon kojeg tijelo počinje reagovati. Međutim, ljudska seksualnost mnogo je složenija i ne postoji medicinski određena granica nakon koje muškarac „mora“ imati odnos. Neko može osjećati snažnu seksualnu želju već nakon nekoliko dana, dok drugom višemjesečna ili čak mnogo duža apstinencija neće predstavljati ozbiljan problem. Na libido utiču godine, hormoni, zdravstveno stanje, stres, kvalitet veze, životne okolnosti i brojne druge stvari. Upravo zato odgovor koji mnoge iznenadi glasi: muškarac fizički može živjeti bez seksualnih odnosa neograničeno dugo, a sama apstinencija ne predstavlja automatski zdravstvenu opasnost.
• Ne postoji medicinski propisan broj dana, sedmica ili mjeseci koliko muškarac može biti bez seksualnog odnosa.
• Seksualna želja značajno se razlikuje od osobe do osobe i može se mijenjati tokom života.
• Izostanak seksualnih odnosa sam po sebi ne znači da će muškarac razviti zdravstvene probleme.
• Stres, umor, godine, hormoni, lijekovi i emocionalni odnosi mogu snažno uticati na libido.
• Nagla i dugotrajna promjena seksualne želje ponekad može biti razlog za razgovor s ljekarom.
Bez granice: Kada se govori o „izdržavanju bez odnosa“, važno je odvojiti seksualnu želju od fiziološke potrebe. Hrana, voda i san neophodni su za preživljavanje, dok seksualni odnos nije biološka potreba bez koje tijelo nakon određenog perioda prestaje normalno funkcionisati. Cleveland Clinic navodi da ne postoji određena učestalost kojom muškarac mora ejakulirati te da nema dokaza da samo neejakuliranje izaziva zdravstvene probleme. To znači da osoba može biti seksualno aktivna veoma često, povremeno ili potpuno apstinirati, a da sam taj period ne govori dovoljno o njenom zdravlju.
Cleveland Clinic je velika akademska zdravstvena ustanova čiji edukativni materijali nastaju uz medicinsku stručnu provjeru. U tekstu o ejakulaciji objašnjava fiziologiju procesa i odgovara upravo na pitanje postoji li preporučena učestalost, zbog čega je taj izvor direktno relevantan za temu.
Želja: Mnogo je teže odgovoriti koliko dugo muškarac može biti bez odnosa emocionalno ili psihološki, jer je seksualna želja izrazito individualna. Kod nekih ljudi libido je prirodno snažniji, dok drugi imaju znatno manju potrebu za seksualnom aktivnošću. NHS navodi da seksualnu želju mogu smanjiti problemi u vezi, stres, anksioznost, depresija, određeni lijekovi i druge životne ili zdravstvene okolnosti. Zbog toga dvije osobe iste dobi i sličnog fizičkog zdravlja mogu potpuno različito doživljavati nekoliko mjeseci bez intimnosti.
NHS je britanski javni zdravstveni sistem koji medicinske informacije namijenjene pacijentima zasniva na kliničkim smjernicama i stručno pregledanim zdravstvenim podacima. Njihov pregled uzroka smanjenog libida pokazuje koliko različitih fizičkih i psiholoških faktora može uticati na seksualnu želju.
Godine: Često se vjeruje da mlad muškarac gotovo ne može podnijeti duži period bez seksualnog odnosa, dok stariji muškarci navodno potpuno gube interes. Ni jedno ni drugo ne može se primijeniti na sve. Mayo Clinic navodi da je postepeno smanjenje libida s godinama uobičajeno, ali naglašava da mnogi muškarci zadržavaju određeni nivo seksualnog interesa i tokom šezdesetih i sedamdesetih godina. Želja, dakle, ne nestaje prema kalendaru, niti njena snaga sama po sebi određuje koliko dugo neko može apstinirati.
Mayo Clinic je međunarodno poznata medicinska ustanova koja svoje informacije za pacijente zasniva na kliničkom radu i medicinskim dokazima. Njihov materijal o muškom libidu posebno je značajan jer razdvaja normalne promjene povezane sa starenjem od promjena koje mogu imati drugi zdravstveni ili psihološki uzrok.
Zdravlje: Još jedan čest mit jeste da muškarac mora redovno imati odnos ili ejakulirati kako bi zaštitio prostatu. Postoje istraživanja koja su pronašla povezanost između češće ejakulacije i nešto manjeg rizika od raka prostate, ali to nije isto što i dokaz da seksualna apstinencija izaziva bolest. Mayo Clinic ističe da trenutno nema konačnih dokaza da češća ejakulacija pouzdano štiti od raka prostate. Zato se takvi rezultati ne bi trebali pretvarati u tvrdnju da postoji obavezna „zdrava količina“ seksa.
Mayo Clinic u svom stručnom odgovoru analizira upravo istraživanja o ejakulaciji i prostati. Relevantnost izvora je u tome što jasno razlikuje statističku povezanost pronađenu u pojedinim studijama od dokazane uzročno-posljedične zdravstvene koristi.
Promjene: Pažnju bi prije trebalo obratiti na naglu promjenu nego na broj dana bez odnosa. Ako muškarac koji je ranije imao uobičajenu seksualnu želju odjednom potpuno izgubi interes ili uz to primijeti probleme s erekcijom, raspoloženjem ili druge tegobe, razgovor s ljekarom može imati smisla. NHS navodi da ponavljajući problemi s erekcijom ponekad mogu biti povezani s visokim krvnim pritiskom, holesterolom, dijabetesom, hormonalnim poremećajima, depresijom ili anksioznošću.
NHS informacije o erektilnoj disfunkciji nastale su kao edukativne smjernice za prepoznavanje čestih uzroka seksualnih poteškoća. Relevantne su jer pokazuju da seksualno zdravlje treba posmatrati u širem kontekstu fizičkog i mentalnog zdravlja, a ne kroz jednostavno brojanje dana bez odnosa.
Ja mislim da se oko ove teme često stvaraju nepotrebni mitovi. Ja osjećam da ljudi previše pokušavaju pronaći jedan broj koji bi trebalo da važi za svakog muškarca. Po meni je mnogo važnije kako se osoba osjeća nego koliko je dana prošlo od posljednjeg odnosa. Ne treba praviti zdravstveni problem tamo gdje ga nema. Ako se pojavi nagla promjena želje ili druge tegobe, tada je mnogo pametnije potražiti pravi uzrok.
