Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i veći dio Balkana očekuje novi period izrazito visokih temperatura nakon kratkotrajnog osvježenja i prolaznih padavina. Meteorolog Nedim Sladić najavio je da će novi toplotni val početi 29. jula, uz maksimalne vrijednosti koje bi u pojedinim krajevima mogle dosegnuti 41 stepen. Prema dostupnim prognozama, veoma toplo vrijeme trebalo bi trajati najmanje sedam dana, bez značajnije kiše koja bi donijela ozbiljnije zahlađenje. Sličan razvoj vremena očekuje se i u Srbiji, gdje su najavljene temperature do 38 stepeni, a lokalno i oko 40 stepeni. Osim zdravstvenih tegoba, dugotrajna vrućina povećat će opasnost od suše, šumskih požara i dodatnog zagrijavanja mora.
• Novi toplotni val u Bosni i Hercegovini i Srbiji očekuje se od 29. jula.
• U Bosni i Hercegovini temperatura bi lokalno mogla dosegnuti 41 stepen.
• U Srbiji se očekuju maksimalne vrijednosti od 38 do oko 40 stepeni.
• Period natprosječne toplote mogao bi trajati najmanje sedam dana.
• Suho tlo i nedostatak padavina povećat će rizik od požara.
Kratko osvježenje: Prije povratka veoma visokih temperatura pojedine dijelove Bosne i Hercegovine mogla bi zahvatiti manja količina kiše. Sladić je naveo da su prolazne padavine moguće tokom noći na ponedjeljak, ali nakon toga slijedi duži stabilan period bez značajnijeg osvježenja. Kiša vjerovatno neće biti dovoljna da ozbiljnije natopi zemlju ili popravi stanje u područjima koja su već pogođena sušom. Poslije prolaska oblačnosti očekuje se brzo razvedravanje, više sunčanih sati i postepen porast dnevnih temperatura. Zbog toga će kratko osvježenje predstavljati samo predah prije novog vala vrućine.
Prema prognozi koju je objavio meteorolog Nedim Sladić, informacije se zasnivaju na praćenju više prognostičkih modela za područje Balkana. Modeli analiziraju kretanje zračnih masa, temperaturu, pritisak i mogućnost pojave padavina. Izvor je relevantan jer se odnosi na konkretan vremenski period i očekivani razvoj situacije u regionu.
Novi val: Da bi se određeni period opisao kao toplotni val, prosječne dnevne temperature moraju najmanje pet dana zaredom biti znatno iznad uobičajenih vrijednosti za to doba godine. Prema Sladićevoj procjeni, upravo će takvi uslovi biti ispunjeni krajem jula i početkom augusta. Natprosječno toplo vrijeme moglo bi potrajati najmanje jednu sedmicu, dok prognostički signali ukazuju da će visoke temperature biti prisutne najmanje do 5. augusta. To znači da se ne očekuje samo jedan ili dva vrela dana, nego duži period tokom kojeg će se zagrijavati zgrade, asfalt i zemljište.
Sladićeva procjena zasniva se na odstupanju očekivanih temperatura od višegodišnjeg prosjeka. Takav način praćenja omogućava meteorolozima da razlikuju uobičajeno ljetno vrijeme od dugotrajnog i izraženog toplotnog vala. Informacija je važna jer trajanje vrućine često predstavlja veći zdravstveni problem od pojedinačne maksimalne temperature.
Bosna i Hercegovina: Najizraženiji povratak vrućine očekuje se od 29. jula. Maksimalne dnevne temperature u Bosni i Hercegovini mogle bi se kretati između 34 i 41 stepen, zavisno od nadmorske visine, oblačnosti i lokalnih karakteristika terena. Najtoplije će uglavnom biti u nižim i urbanim područjima, gdje beton i asfalt tokom dana upijaju veliku količinu toplote. Noći bi također mogle postati veoma neugodne, posebno u gradovima u kojima se vazduh sporo hladi. Takvi uslovi mogu biti naročito teški za starije osobe, hronične bolesnike, trudnice, malu djecu i ljude koji rade na otvorenom.
Prema Sladićevoj objavi, raspon očekivanih temperatura dobijen je analizom aktuelnih prognoznih modela. Njegova procjena obuhvata širi region, pa se stvarne vrijednosti mogu razlikovati od grada do grada. Izvor je relevantan jer upozorava na intenzitet i trajanje vrućine, ali prognozu treba pratiti iz dana u dan zbog mogućih promjena.
Srbija: I Srbija bi od 29. jula trebalo da uđe u novi period veoma toplog i pretežno sunčanog vremena. Prema najavama koje se pozivaju na Republički hidrometeorološki zavod Srbije, maksimalne vrijednosti mogle bi dostići 38 stepeni, dok se ponegdje očekuje i oko 40 stepeni. Najviše temperature vjerovatno će biti zabilježene u Vojvodini, Beogradu, centralnim krajevima i nižim dijelovima zemlje. U gradovima bi osjećaj vrućine mogao biti posebno izražen zbog zagrijanih površina i slabijeg noćnog hlađenja. Stanovnicima Srbije savjetuje se da najtopliji dio dana, između približno 11 i 17 sati, provode u hladu ili rashlađenim prostorijama.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije zvanična je državna ustanova koja prati i prognozira vremenske prilike na teritoriji zemlje. Prognoze izrađuje na osnovu mjerenja meteoroloških stanica, satelitskih podataka i računarskih modela. Najave koje prenose njihove podatke relevantne su jer pružaju lokalniju sliku očekivanih temperatura u Srbiji.
Afrički vazduh: Glavni razlog naglog zagrijavanja bit će prodor veoma tople zračne mase sa sjevera Afrike. Ona bi prvo trebalo da zahvati zapadni i sjeverozapadni dio Evrope, a zatim da se premjesti prema centralnoj Evropi i Balkanu. Takva strujanja tokom ljeta često donose vedro vrijeme, mnogo sunca i nagli rast temperature. Iako će biti izuzetno vruće, osjećaj sparine možda neće svuda biti jednako izražen zbog nedostatka vlage u zemljištu i vazduhu. Ipak, suh vazduh ne znači da će vrućina biti bezopasna, jer povećava gubitak tečnosti iz organizma.
Objašnjenje o porijeklu zračne mase zasniva se na meteorološkim kartama koje prikazuju kretanje vazduha između sjeverne Afrike i Evrope. Takve karte pomažu stručnjacima da procijene kada će toplota stići i koje će oblasti biti najviše pogođene. Izvor je relevantan jer objašnjava širi atmosferski uzrok novog toplotnog vala.
Opasnost od požara: Dugotrajan nedostatak padavina već je isušio površinski sloj tla, travu i nisko rastinje. Kada se tome dodaju temperature blizu 40 stepeni, rizik od izbijanja požara postaje znatno veći. Dovoljan može biti neugašen opušak, vatra ostavljena nakon boravka u prirodi ili paljenje otpada u blizini šume. Požari se u suhim i vjetrovitim uslovima mogu širiti izuzetno brzo, pa će biti potrebna dodatna odgovornost građana u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Posebno treba izbjegavati svako loženje vatre na otvorenom.
Upozorenje o požarima proizlazi iz odnosa između visoke temperature, suhog zemljišta i nedostatka površinske vlage. Meteorolozi te faktore prate jer direktno utiču na zapaljivost vegetacije i brzinu širenja vatre. Informacija je relevantna zato što se posljedice toplotnog vala ne odnose samo na zdravlje ljudi, već i na prirodu, poljoprivredu i naselja.
Toplije more: Visoke temperature vazduha uticat će i na dodatno zagrijavanje Jadranskog mora. Početkom augusta voda bi na pojedinim mjestima mogla biti toliko topla da kupačima više neće pružati uobičajeno osvježenje. Posebno se zagrijavaju plićaci i zatvorene uvale sa slabijim miješanjem vode. Visoka temperatura mora može uticati i na noćne temperature u obalnim područjima, jer zagrijana voda postepeno oslobađa toplotu. Zbog toga bi i boravak na moru tokom novog toplotnog vala mogao biti manje prijatan nego što turisti očekuju.
Sladićeva napomena o temperaturi mora zasniva se na očekivanom nastavku sunčanog vremena i postepenom akumuliranju toplote u površinskom sloju vode. Ovaj podatak je relevantan za turiste i stanovnike obale jer pokazuje da se posljedice dugotrajne vrućine osjećaju i izvan kopnenih područja.
Lični osvrt: Ja mislim da ove vrućine treba shvatiti ozbiljno. Osjećam da ljudi često potcijene koliko sunce može biti opasno. Važno je piti dovoljno vode i ne izlaziti bez potrebe tokom najtoplijeg dijela dana. Posebno treba paziti na starije osobe, djecu i životinje. Mislim da svi moramo biti mnogo odgovorniji i prema zdravlju i prema prirodi.
