Baba Vanga, čuvena bugarska vidovnjakinja i narodni iscelitelj, ostavila je dubok trag ne samo kroz svoja proročanstva, već i kroz savjete koje je nesebično dijelila narodu.
Iako je postala svjetski poznata tek nakon smrti, posebno zbog tačnog predviđanja napada na Svjetski trgovinski centar 2001. godine, Vanga je za života bila oslonac mnogima koji su joj dolazili po pomoć – ne samo da čuju budućnost, već i da nauče kako zdravije i duže živjeti.Vanga je vjerovala da se dug život ne zasniva samo na lijekovima i medicinskim tretmanima, već prvenstveno na prirodi, skromnosti i duhovnoj ravnoteži.
Jedan od njenih osnovnih savjeta bio je da ljudi hodaju bosi, posebno tokom ljeta. Prema njenim riječima, kontakt sa zemljom nije samo fizički, već i energetski. Zemlja čisti, obnavlja i balansira organizam. Upravo zato je smatrala da je igra djece u prašini nešto što nikako ne treba sprječavati – to je njihova rana veza sa prirodom.
- Poseban značaj davala je kupkama od livadskog bilja. Vjerovala je da se ljekoviti sastojci iz čajeva i trava najbolje upijaju kroz kožu. Takve kupke nisu samo relaksirajuće – one imaju terapeutski efekat, čiste organizam i jačaju duh.Prehrana, naravno, zauzimala je važno mjesto u njenim preporukama. Savjetovala je da se jednom sedmično jede kuvano žito, uz obavezno konzumiranje vode u kojoj se kuhalo. Ta tečnost, kako je tvrdila, nosi posebnu snagu i obnavlja tijelo iznutra.
Supe, čorbice, tečna hrana sa prirodnim sastojcima – to je, po njenom mišljenju, bio ključ. U poseban fokus stavljala je mliječne proizvode, koji su se u njenoj narodnoj medicini smatrali važnima za balans crevne flore, jačanje kostiju i produženje vitalnosti.Kada je govorila o količini hrane, Vanga je naglašavala umerenost. Njena filozofija bila je jednostavna: “Da je čovjek stvoren da jede mnogo, imao bi dva stomaka.” Time je pozivala na skromnost, ne samo u ishrani, već i u životnom stilu.
- U njenim preporukama česta je bila i raž – naročito raženi hljeb. Vjerovala je da raž sadrži snagu zemlje i energije koja pročišćava krv i jača imunološki sistem. Suprotno tome, upozoravala je da treba izbjegavati previše mesa i masnoća, jer, kako je tvrdila, te namirnice opterećuju tijelo i duh.
Kada je riječ o porocima, Vanga je bila jasna – duvanski dim i cigarete su najveći neprijatelji zdravlja i treba ih se potpuno kloniti. Međutim, bila je pomirljivija prema jednoj navici – smatrala je da se može popiti jedna do dvije čašice rakije dnevno, prije jela, kao prirodni dezinfekcioni eliksir i pomoć pri cirkulaciji.Jedna od važnijih preporuka bila je i ograničavanje šećera. Savjetovala je da se unos svede na minimum, jer previše šećera, prema njenim riječima, “čini krv gustom i usporava duh”.
- Osim fizičkih savjeta, Vanga je posebnu pažnju usmjeravala na psihičko zdravlje. Upozoravala je da stres, brige i potisnuti osjećaji uništavaju čovjeka iznutra. Preporučivala je da se svakodnevno njeguje miran um, da se izbjegavaju bespotrebne rasprave i da se čuva unutrašnji balans.
I možda jedan od najvažnijih savjeta koji je davala svima – radite posao koji volite. Ako čovjek obavlja posao koji mu ispunjava srce, manje se umara i duže ostaje zdrav, tvrdila je.U njenom viđenju zdravog života nije bilo mjesta komplikovanim dijetama ni skupim tretmanima. Sve je bilo prirodno, dostupno i jednostavno – baš kao i njen pristup životu. Baba Vanga nas je učila da zdravlje nije luksuz, već rezultat poštovanja prema prirodi, tijelu i duhu.
