Tragičan događaj koji se nedavno desio u Budvi potresao je mnoge mlada djevojka izgubila je život tokom aktivnosti poznate kao parasejling. Iako su svi bezbjednosni protokoli bili poštovani, prema riječima očevidaca, djevojka je u jednom trenutku doživjela napad panike, što je najvjerovatnije uticalo na njen tragičan ishod.
- Jedan od radnika agencije koja je organizovala ovu adrenalinsku aktivnost objasnio da je u početku sve izgledalo savršeno normalno. Djevojci je detaljno objašnjeno kako se parasejling izvodi – kako treba da sjedi, kako da se ponaša dok je u vazduhu i kako da komunicira sa posadom. Nije pokazivala nikakve znakove uznemirenosti ili straha, već je djelovala smireno i spremno. Međutim, sve se promijenilo kada je let trebalo da se privede kraju. Svjedoci su izjavili da je tada nastupio trenutak panike – počela je da viče, da traži da je spuste, očigledno obuzeta strahom.
Nažalost, zbog buke motora broda koji je upravljao padobranom, kapetan nije čuo njene vapaje. Iako je već započeo proceduru spuštanja, djevojka to nije znala i u svom paničnom stanju je otkopčala sigurnosne pojaseve i skočila, što je nažalost rezultiralo smrtnim ishodom. Iako se još uvijek ne zna sa sigurnošću šta je tačno dovelo do tog čina, pretpostavlja se da je napad panike bio ključni faktor.
- Napad panike je izuzetno intenzivan fizički i psihološki doživljaj koji može zateći osobu potpuno nespremnu. Iako sam po sebi nije opasan po život, može dovesti do ponašanja koje jeste – kao što je u ovom slučaju vjerovatno bilo presudno.
Fizički simptomi napada panike uključuju:
Ubrzan rad srca, što može stvoriti osjećaj da osoba ima srčani udar
Otežano disanje ili osjećaj gušenja
Bol u grudima, koji dodatno pojačava strah
Znojenje, drhtanje i vrtoglavicu
Mučninu, nelagodnost u stomaku
Trnjenje u ekstremitetima i osjećaj kao da se tijelo izmiče kontroli
Valove vrućine ili hladan znoj, koji dodatno zbunjuju
S druge strane, psihološki simptomi napada panike mogu biti jednako zastrašujući:
Osjećaj da će osoba izgubiti razum ili kontrolu nad sobom
Strah od smrti i snažna nelagoda bez jasnog razloga
Depersonalizacija (osjećaj kao da ste odvojeni od sebe)
Derealizacija (doživljaj da je sve oko vas nestvarno)
U takvim trenucima, osoba često ne može racionalno razmišljati. Mozak prelazi u režim “bori se ili bježi”, a tijelo doživljava niz promjena koje imaju svrhu da nas zaštite – ali u savremenom kontekstu, gdje stvarna opasnost ne postoji, ova reakcija može biti izuzetno zbunjujuća i dezorijentirajuća.
- Kako se boriti s ovim stanjem? Prvi korak ka prevazilaženju napada panike jeste razumijevanje onoga što se događa. Kada osoba zna da simptomi koje doživljava nisu znak srčanog udara ili ludila, već posljedica anksioznog odgovora, već je napravljen veliki korak. Ipak, za dugoročno rješenje, preporučuje se stručna pomoć.
Najefikasniji metod liječenja napada panike jeste kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT). Ovaj oblik psihoterapije pomaže osobi da identifikuje i promijeni negativne obrasce mišljenja i ponašanja koji doprinose anksioznim reakcijama. Kroz KBT, osoba uči kako da prepozna prve znakove panike, kako da ih kontroliše, kao i kako da uspostavi zdravije reakcije na stresne situacije.
- Osim toga, preporučuje se i učenje tehnika dubokog disanja, relaksacije i mindfulness praksi koje mogu pomoći u trenutku kada panika počinje. Vježbe disanja pomažu da se uspostavi ravnoteža u organizmu, dok relaksacija i svjesnost vraćaju osobu u sadašnji trenutak, čime se smanjuje intenzitet anksioznog odgovora.
Ova tragična priča služi kao podsjetnik na to koliko je važno shvatiti psihičke reakcije ozbiljno. Iako se napadi panike često umanjuju ili tumače kao slabost, oni su stvarno iskustvo koje može imati ozbiljne posljedice ako se zanemari. Suočavanje sa sopstvenim strahovima uz stručnu podršku može napraviti razliku između nemoći i kontrole – i u nekim slučajevima, razliku između života i smrti.
