Gazirana voda posljednjih godina postala je omiljen izbor mnogih koji žele osvježenje bez kalorija i šećera. Njena posebna draž leži u sitnim mjehurićima, nastalim dodavanjem ugljičnog dioksida u običnu vodu, što joj daje prepoznatljiv šum i blago kiselu pH vrijednost.
- Iako često dolazi na loš glas, nauka kaže da je priča mnogo nijansiranija. Kada je riječ o zubima, gazirana voda sadrži ugljičnu kiselinu, ali je njen uticaj na zubnu gleđ znatno blaži u poređenju s gaziranim sokovima. Stomatolozi ipak savjetuju da se pije uz obrok, a nakon toga isperu usta običnom vodom kako bi se neutralisala kiselost i sačuvala gleđ.
Osim što osvježava, gazirana voda može imati i neočekivane prednosti za probavu. Neka istraživanja ukazuju da može poboljšati gutanje i produžiti osjećaj sitosti, što je posebno korisno starijim osobama i onima s probavnim tegobama. Ipak, naučnici upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja prije nego što se ovi efekti proglase dokazanima.
Kada su u pitanju kosti, strahovi su uglavnom neopravdani. Za razliku od gaziranih sokova koji sadrže fosfornu kiselinu i mogu loše utjecati na koštanu masu, obična gazirana voda nema negativan efekat na gustoću kostiju. Štaviše, prirodne mineralne verzije mogu biti izvor kalcija i magnezija – minerala važnih za zdravlje skeleta.
- Zaključak je jasan – gazirana voda nije neprijatelj zdravlja ako se pije umjereno. Idealno je konzumirati je uz obrok, povremeno, i ne dozvoliti da zamijeni običnu vodu u svakodnevnoj hidrataciji. Na taj način zadržava svoju ulogu osvježavajućeg dodatka prehrani, bez rizika da naruši zdravlje.
BONUS TEKST
Ovog avgusta više od 320.000 hrvatskih penzionera dobiće blago povećanje svojih primanja. Iako se radi o svega nekoliko evra po osobi, ovo poskupljenje ponovo otvara staro pitanje – kako dugoročno obezbijediti dostojanstvenu starost onima koji su radili cijeli život, ali često u lošim i nesigurnim uslovima.
- Prema podacima Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje, oko 323.000 korisnika najnižih penzija dobiće uvećanje od 3%. Za većinu to znači prosječno oko 12 evra više, čime će njihova mjesečna primanja sa dosadašnjih 410 evra porasti tek neznatno. Od ovog broja, oko 274.000 penzionera živi u Hrvatskoj, dok se za približno 48.000 penzije isplaćuju u inostranstvo – najčešće bivšim stranim radnicima u Hrvatskoj ili iseljenicima sa radnim stažom u zemlji.
Najniža penzija u Hrvatskoj zakonski je zagarantovana suma koja se ne određuje prema visini plate, već prema godinama staža. Trenutno iznosi 13,99 evra po godini staža, a iznos se ažurira dva puta godišnje. Tako, na primjer, osoba s prosječnih 28 godina staža ne može primati manje od 391 evro. Da se penzija obračunava isključivo na osnovu uplaćenih doprinosa, ta bi cifra bila daleko manja – oko 270 evra.
- Među korisnicima minimalnih penzija nalazi se i oko 40.000 poljoprivrednika i zanatlija, koji su cijeli radni vijek proveli u teškim, često neregulisanim uslovima rada. Mnogi su radili bez adekvatne prijave, bez uplaćenih doprinosa, što se sada direktno odražava na njihove mjesečne prihode.
