Oglasi - Advertisement

Neobičan poremećaj iznad Arktika zabrinuo meteorologe: Polarni vrtlog oslabio ranije nego ikada, šta to znači za predstojeću zimu?

Meteorolozi su zabilježili izuzetno ranu promjenu u ponašanju polarnog vrtloga, ogromnog atmosferskog sistema koji ima važnu ulogu u zadržavanju hladnog zraka iznad Arktika. Snažni zapadni vjetrovi koji uobičajeno kruže oko Sjevernog pola promijenili su smjer ranije nego u bilo kojem prethodno zabilježenom slučaju od početka mjerenja 1958. godine. Ovaj rijedak događaj mogao bi povećati vjerovatnoću prodora hladnog zraka prema Evropi, Sjevernoj Americi i dijelovima Azije, ali naučnici naglašavaju da još nije moguće pouzdano predvidjeti kakva nas zima očekuje.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Promjene koje se trenutno odvijaju visoko iznad sjeverne hemisfere privukle su pažnju meteoroloških stručnjaka zbog neuobičajenog vremena njihovog nastanka. Poremećaji polarnog vrtloga nisu nepoznata pojava, ali se najčešće bilježe tokom januara i februara, kada je zima već u punom intenzitetu. Ovoga puta do promjene je došlo znatno ranije, što otvara pitanja o mogućem uticaju na vremenske prilike tokom narednih mjeseci.

Prema pisanju Financial Timesa, slični rani događaji prethodno su zabilježeni 28. novembra 1968. godine i tokom 2025. godine. Međutim, ovogodišnji poremećaj izdvojio se po tome što je promjena smjera snažnih stratosferskih vjetrova nastupila još ranije. Naučnici zato pokušavaju utvrditi koji su atmosferski procesi doveli do takvog razvoja događaja i mogu li se njegove posljedice osjetiti na površini Zemlje.

Iako vijesti o slabljenju polarnog vrtloga često izazivaju očekivanja izrazito hladne zime, stručnjaci upozoravaju da takav zaključak nije opravdan samo na osnovu jednog atmosferskog događaja. Poremećaj može povećati mogućnost hladnijeg vremena, ali konačan razvoj zavisi od međusobnog djelovanja više meteoroloških faktora.

Šta je polarni vrtlog i zašto njegovo slabljenje može promijeniti vrijeme?

Polarni vrtlog, poznat i kao polarni vorteks, predstavlja veliki sistem hladnog zraka i snažnih vjetrova koji okružuje područje Sjevernog pola. Nalazi se u višim slojevima atmosfere, približno između 10 i 50 kilometara iznad Zemljine površine. Njegova važna uloga jeste održavanje hladnog arktičkog zraka u polarnim područjima, čime utiče na raspored temperatura širom sjeverne hemisfere.

Kada je vrtlog snažan i stabilan, hladni zrak uglavnom ostaje koncentrisan na krajnjem sjeveru. Međutim, ako sistem oslabi, promijeni oblik ili se pomjeri sa svog uobičajenog položaja, mogu nastati uslovi koji omogućavaju širenje hladnih zračnih masa prema južnijim područjima. Takve promjene ponekad donose nagla zahlađenja u dijelove Evrope, Azije i Sjeverne Amerike.

Ovogodišnja situacija posebno je zanimljiva zbog promjene smjera vjetrova koji kruže oko Arktika. Umjesto uobičajenog zapadnog strujanja, meteorolozi su zabilježili njegov preokret, što ukazuje na snažno narušavanje atmosferskog sistema. Prema dostupnim izvještajima, takva promjena nikada ranije nije registrovana ovako rano u sezoni otkako postoje odgovarajuća mjerenja.

POZADINA DOGAĐAJA

Polarni vrtlog nalazi se visoko iznad Arktika i utiče na zadržavanje hladnog zraka u sjevernim područjima. Njegovo slabljenje nije neuobičajeno, ali se poremećaji najčešće događaju tokom januara i februara. Promjena smjera stratosferskih vjetrova zabilježena u novembru 2026. izdvaja se kao najraniji takav događaj u evidenciji koja počinje 1958. godine.

Jedan od procesa koji mogu izazvati ovakve poremećaje naziva se naglo stratosfersko zagrijavanje. Riječ je o pojavi tokom koje temperatura u stratosferi iznad Arktika može značajno porasti u svega nekoliko dana. Takvo zagrijavanje mijenja raspored atmosferskog pritiska i utiče na snažne vjetrove koji održavaju polarni vrtlog.

Kada zapadni vjetrovi oslabe, vrtlog može izgubiti svoj uobičajeni oblik. U pojedinim situacijama dolazi do njegovog pomjeranja, deformacije ili razdvajanja na više dijelova, dok se u izraženijim poremećajima može promijeniti i smjer strujanja. Kako navodi Deutsche Welle, upravo su takvi procesi važni za razumijevanje naglih promjena koje se događaju u atmosferi iznad polarnih područja.

Posljedice se ne moraju odmah osjetiti na površini Zemlje. Promjene u stratosferi mogu uticati na mlaznu struju, poznatu kao jet stream, koja se nalazi u nižim dijelovima atmosfere. Taj snažni pojas vjetrova ima važnu ulogu u razdvajanju hladnijeg zraka sa sjevera od toplijih zračnih masa koje dolaze iz južnijih područja.

Kada se položaj ili oblik mlazne struje promijeni, hladan zrak može lakše prodrijeti prema jugu. Prema objašnjenjima meteorologa, posljedice određenih stratosferskih poremećaja mogu postati vidljive na tlu nakon približno jedne do dvije sedmice. Ipak, ne dovodi svaki takav događaj do velikog zahlađenja, jer na razvoj vremena utiču i drugi atmosferski sistemi.

Naučnici istražuju zašto je do poremećaja došlo tako rano

Rani preokret stratosferskih vjetrova pokrenuo je raspravu o mogućim uzrocima. Stručnjaci još nemaju konačno objašnjenje, a među pojavama koje se razmatraju nalaze se El Niño i neuobičajeno visoke temperature određenih dijelova okeana. Nijedan od tih faktora zasad nije potvrđen kao jedini uzrok ovogodišnjeg slabljenja polarnog vrtloga.

Tim Stockdale, glavni naučnik Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), ukazao je na neobičnost događaja i mogućnost da se atmosferski sistemi ponašaju na načine koji ranije nisu bili zabilježeni.

„To je možda još jedan primjer u kojem se atmosferski sustavi Zemlje ponašaju na načine kakve dosad nismo vidjeli”

— Tim Stockdale, glavni naučnik ECMWF-a

Jedna od mogućih poveznica jeste El Niño, klimatski fenomen koji nastaje usljed zagrijavanja površinskih voda u tropskom dijelu Tihog okeana. Ova pojava utiče na raspored padavina i atmosferska strujanja u različitim dijelovima svijeta. Promjene koje nastaju u tropskim područjima mogu pokrenuti atmosferske valove koji se šire prema Arktiku i utiču na stabilnost tamošnjeg vrtloga.

Britanska meteorološka služba Met Office upozorila je na mogućnost povezanosti tih procesa, ali naučnici smatraju da El Niño vjerovatno nije dovoljan da sam objasni tako rano slabljenje polarnog vrtloga. Zbog toga se analiziraju i druge promjene u atmosferi i okeanima koje bi mogle doprinijeti ovakvoj situaciji.

Među mogućim uzrocima spominje se i neuobičajeno topao okean sjeverno od Skandinavije i zapadne Rusije. Prema istraživanjima koja prenosi Reuters, smanjena površina morskog leda može omogućiti intenzivniji prijenos topline iz okeana u atmosferu. Takav proces potencijalno utiče na atmosferske obrasce i stabilnost polarnog vrtloga.

Ipak, naučnici naglašavaju da odnos između zagrijavanja Arktika i ponašanja polarnog vrtloga još nije dovoljno razjašnjen. Snaga ovog atmosferskog sistema prirodno varira iz godine u godinu, ali i tokom dužih vremenskih perioda. Pojedina istraživanja ukazuju na moguću povezanost s klimatskim promjenama, no za pouzdane zaključke potrebna su dodatna mjerenja i analize.

Može li Evropu zahvatiti izrazito hladna zima?

Najvažnije pitanje za stanovnike evropskih zemalja jeste hoće li neuobičajeno rano slabljenje polarnog vrtloga donijeti dugotrajnije zahlađenje. Meteorolozi ne isključuju takvu mogućnost, ali upozoravaju da poremećaj u stratosferi sam po sebi ne predstavlja potvrdu da će zima biti izrazito hladna. Razvoj vremena zavisit će od položaja mlazne struje i drugih atmosferskih obrazaca.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da nakon približno dvije trećine zabilježenih slučajeva naglog stratosferskog zagrijavanja u sjevernoj i sjeverozapadnoj Evropi nastupaju hladniji i sušniji uslovi od uobičajenih. Ipak, riječ je o statističkoj povezanosti koja ne omogućava precizno predviđanje posljedica svakog pojedinačnog događaja.

Jedan od poznatijih historijskih primjera dogodio se početkom 2018. godine, kada je Evropu zahvatio hladni talas nazvan „Zvijer s istoka”. Tada su dijelovi centralne i zapadne Evrope bili izloženi veoma niskim temperaturama, a poremećaj polarnog vrtloga imao je značajnu ulogu u razvoju takvih vremenskih prilika.

Slična povezanost zabilježena je i tokom februara 2021. godine, kada je američku saveznu državu Teksas pogodio snažan ledeni talas. Dugotrajne niske temperature prouzrokovale su velike prekide u snabdijevanju električnom energijom, a posljedice su uključivale i stotine smrtnih slučajeva. Poremećaj polarnog vrtloga bio je jedan od faktora koji su doprinijeli razvoju tog ekstremnog događaja.

VAŽAN TRENUTAK

Rano slabljenje polarnog vrtloga može povećati vjerovatnoću prodora hladnog arktičkog zraka prema južnijim područjima u narednim sedmicama. Međutim, trenutni poremećaj nije dovoljan dokaz da Evropu očekuje izuzetno oštra zima. Naučnici ističu da će stvarne posljedice zavisiti od daljnjeg razvoja atmosferskih procesa.

Ovogodišnji poremećaj mogao bi povećati i vjerovatnoću snježnih padavina tokom narednih sedmica. Međutim, stručnjaci ukazuju na važnu razliku između ranog i kasnijeg zimskog slabljenja vrtloga. Budući da se promjena dogodila već u novembru, zrak koji može prodrijeti s Arktika još nije jednako hladan kao što obično postaje tokom najhladnijeg dijela zime.

Meteorolozi također ne isključuju mogućnost da tokom zime dođe do novog naglog stratosferskog zagrijavanja. Takav razvoj mogao bi dodatno promijeniti raspored hladnih i toplijih zračnih masa, čime bi dugoročno predviđanje vremenskih prilika postalo još složenije.

Osim zahlađenja, poremećaji polarnog vrtloga mogu biti povezani i sa sušnijim vremenom u sjevernijim dijelovima Evrope. Nakon prethodnog vrućeg i sušnog ljeta, takav razvoj mogao bi otežati obnavljanje zaliha vode u akumulacijama i vlage u poljoprivrednom zemljištu. Zbog toga se moguće posljedice ne odnose samo na temperature i snježne padavine.

Za sada nema dovoljno podataka da bi se precizno utvrdilo kako će ovaj događaj uticati na pojedine evropske zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu i ostatak Balkana. Mogući prodori hladnog zraka zavisit će od toga kako će se razvijati atmosferska cirkulacija iznad kontinenta. Stoga se iz trenutnog slabljenja vrtloga ne mogu izvoditi pouzdane prognoze o konkretnim temperaturama ili količinama snijega u određenim područjima.

ŠIRA SLIKA

Neobično rani poremećaj polarnog vrtloga pokazuje koliko događaji u višim slojevima atmosfere mogu biti značajni za vremenske prilike na površini Zemlje. Moguće posljedice obuhvataju zahlađenja, promjene u rasporedu snježnih padavina i sušnije uslove u pojedinim područjima. Ipak, povezanost ovogodišnjeg događaja s dugoročnim klimatskim promjenama još nije potvrđena, a ni njegov konkretan uticaj na predstojeću zimu nije moguće pouzdano odrediti.

Naučnici će zato nastaviti pratiti kretanje stratosferskih vjetrova, promjene temperature iznad Arktika i njihov eventualni uticaj na mlaznu struju. Upravo će razvoj tih procesa tokom narednih sedmica pružiti jasniju sliku o tome može li se hladni arktički zrak značajnije proširiti prema evropskom kontinentu.

Posebno zanimljivo ostaje pitanje zbog čega je do preokreta vjetrova došlo toliko rano. Moguća uloga El Niña, toplijih okeanskih voda i smanjenog morskog leda predmet je daljnjih istraživanja. Iako postoje različite naučne pretpostavke, trenutno nijedna ne pruža potpuno objašnjenje svih okolnosti koje su dovele do ovog neuobičajenog atmosferskog događaja.

Polarni vrtlog i ranije je pokazivao koliko promjene daleko iznad Zemljine površine mogu uticati na vremenske prilike u naseljenim područjima. Ovogodišnji rani poremećaj predstavlja posebno zanimljiv primjer takve povezanosti, ali njegova neuobičajenost ne znači da će posljedice nužno biti ekstremne. Za sada je potvrđeno da je došlo do izuzetno ranog slabljenja atmosferskog sistema, dok pitanje intenziteta predstojeće zime ostaje predmet meteoroloških analiza i daljnjih mjerenja.

POKLANJAMO TI BESPLATNU KNJIGU!

Upiši svoj e-mail i preuzmi BESPLATNU knjigu "Manje stresa, više sreće". Nauči jednostavne korake za smanjenje stresa, povećaj unutrašnji mir i živi sretnije!

Jedan klik do tvoje knjige i novih prilika!

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here