Tajna dugog i ispunjenog života oduvijek je intrigirala ljude. Neki vjeruju da je ključ u zdravoj ishrani, izbjegavanju stresa i redovnoj fizičkoj aktivnosti, dok drugi tvrde da je sve to manje važno i da o sudbini odlučuje nešto mnogo veće i neuhvatljivo.
- I dok se naučnici širom svijeta bave pitanjima dugovječnosti, jedno ime se često pominje kada se govori o životnoj mudrosti – Baba Vanga, bugarska proročica koja je svojim savjetima inspirisala generacije.Za nju je priroda bila najveći izvor zdravlja, a svakodnevne navike je smatrala presudnima za vitalnost tijela i duha. Baba Vanga je živjela skromno, ali upravo u toj jednostavnosti vidjela je recept za dug i kvalitetan život. Ljude je uvijek podsjećala da se zdravlje njeguje kroz male rituale i poštovanje prirodnih zakona.
Prema njenim riječima, prejedanje je jedan od najvećih neprijatelja organizma. Uvijek je upozoravala da pretjerana konzumacija hrane opterećuje sve unutrašnje organe i može izazvati ozbiljne bolesti. Savjetovala je umjerenost za stolom i svjesno uživanje u obrocima. Takođe je smatrala da pušenje uništava tijelo, te je nagovarala ljude da se oslobode ove navike ako žele dugovječnost.
- Ljeto je, kako je govorila, idealno za jačanje veze sa prirodom. Baba Vanga je preporučivala da ljudi šetaju bosi po travi ili zemlji, jer tako upijaju energiju planete i obnavljaju unutrašnju snagu. Po njenom mišljenju, priroda je lijek koji liječi i ono što moderna medicina ne može.
Osim fizičkog zdravlja, jednaku važnost davala je i mentalnom i emotivnom stanju. Često je isticala da je važno voljeti druge i činiti dobro, jer negativne emocije poput mržnje i zavisti truju dušu i tijelo. Vjerovala je da dobrota vraća balans i pomaže čovjeku da živi u miru sa sobom i svijetom.
- Posebnu pažnju posvećivala je odmoru. Smatrala je da je prirodni ritam dana i noći ključan za zdravlje. Preporučivala je da ljudi odlaze na spavanje najkasnije do 22 sata i ustaju rano, između pet i šest ujutru. Dan je, kako je govorila, namijenjen radu, dok je noć vrijeme za regeneraciju i tišinu.
Njeni savjeti obuhvatali su i jednostavne prehrambene navike. Jednom sedmično preporučivala je konzumiranje pšenice natopljene u vodi, koja, kako je tvrdila, pomaže tijelu da se pročisti od toksina. Umjesto bijelog hljeba, savjetovala je da se jede raženi hljeb, jer je zdraviji i dugoročno podržava vitalnost organizma.
- Lijenost je za nju bila jedna od najgorih bolesti modernog čovjeka. Vanga je vjerovala da aktivnost i rad čuvaju tijelo i dušu od propadanja. Uvijek je govorila da ljudi koji se prepuštaju neradu brže gube snagu i volju za životom.Još jedan detalj na koji je upozoravala bio je vezan za kupanje. Savjetovala je da se izbjegava previše vruća voda, jer ona, prema njenom mišljenju, slabi tijelo i crpi energiju.
Iako Baba Vanga nije imala medicinsko obrazovanje, njene preporuke se danas često poklapaju sa savjetima ljekara i nutricionista. Umjerenost, kretanje, zdrav san i povezanost s prirodom zaista jesu temelji zdravog života. Iako tajna dugovječnosti možda nikada neće biti potpuno otkrivena, njeni savjeti nas podsjećaju da često rješenja tražimo u komplikovanim metodama, a zaboravljamo jednostavne stvari koje su nam uvijek nadohvat ruke.
