U današnjem članku donosimo korisne informacije o vremenu koje nas očekuje tokom oktobra i o sve češćim najavama vrlo hladne zime. Iako se u pojedinim naslovima već govori o „najhladnijoj zimi u posljednjih 65 godina“, zvanične prognoze početkom oktobra ne daju dovoljno osnova za tako čvrstu tvrdnju. Trenutni podaci pokazuju da će početak mjeseca biti relativno blag, uz svježa jutra i ugodne dnevne temperature. Ozbiljnija promjena vremena očekuje se oko 8. oktobra, kada bi moglo doći više oblaka, kiše i osjetnijeg pada temperature. Za pouzdanu procjenu cijele zime ipak će biti potrebno sačekati nove sezonske modele i približavanje novembru i decembru.
• Početak oktobra u Bosni i Hercegovini protiče uz dosta sunca, svježa jutra i dnevne temperature koje u mnogim krajevima prelaze 20 stepeni.
• Od oko 8. oktobra prognozira se naoblačenje, kiša i povremeni pljuskovi, posebno u centralnim i južnim područjima.
• U Bosni bi nakon promjene dnevne temperature mogle pasti uglavnom na 12 do 17 stepeni.
• Službeni podaci zasad ne potvrđuju tvrdnju da će cijela zima biti ekstremno hladna ili „najhladnija u 65 godina“.
• Dugoročne prognoze su informativnog karaktera i treba ih pratiti zajedno s kraćim prognozama koje se češće ažuriraju.
Početak oktobra: Prvi dani mjeseca ne izgledaju kao uvod u naglu i ekstremnu zimu. Federalni hidrometeorološki zavod BiH za period od 2. do 15. oktobra predviđa svježa jutra, mjestimičnu maglu i dosta sunčanih intervala. Minimalne temperature u Bosni uglavnom bi trebale biti između 5 i 11 stepeni, dok se na jugu Hercegovine očekuju vrijednosti od 12 do 15 stepeni. Dnevne temperature u Bosni većinom se kreću između 18 i 24 stepena, a na jugu između 24 i 28. Drugog oktobra u pojedinim dijelovima zemlje dnevni maksimum mogao je dosegnuti i 30 stepeni.
Prema Federalnom hidrometeorološkom zavodu BiH, riječ je o srednjoročnoj prognozi zasnovanoj na numeričkom modelu GFS. Zavod ove podatke objavljuje kao informativne izglede i preporučuje njihovo korištenje uz kratkoročnu prognozu za nekoliko narednih dana. Izvor je posebno relevantan jer predstavlja službenu meteorološku instituciju za Federaciju BiH.
Promjena vremena: Veće zahlađenje očekuje se približno od 8. oktobra. Prema trenutnim sinoptičkim modelima tada bi trebalo doći do povećanja oblačnosti, kiše i povremenih pljuskova. Veće količine padavina izglednije su u centralnim i južnim dijelovima Bosne i Hercegovine. Jutarnje temperature u Bosni nakon promjene uglavnom bi se trebale kretati između 8 i 12 stepeni, dok bi najviše dnevne mogle pasti na 12 do 17 stepeni. Na jugu bi i tada bilo nešto toplije, s temperaturama do približno 21 stepen.
Prema srednjoročnim izgledima FHMZ-a, prognoza od 8. oktobra zasniva se na trenutnom stanju atmosferskih modela, pa se detalji još mogu mijenjati kako se taj datum približava. Ovakvi modeli koriste veliki broj meteoroloških mjerenja i proračuna kako bi procijenili razvoj vremena nekoliko dana unaprijed. Relevantni su jer daju dobru sliku opšteg trenda, ali nisu isto što i konačna dnevna prognoza.
Zimske tvrdnje: Naslov poput „najhladnija zima u posljednjih 65 godina“ zvuči dramatično, ali za sada nema dovoljno zvaničnih podataka koji bi potvrdili tako preciznu tvrdnju. Jedan hladan talas tokom jeseni, prvi mraz ili rani snijeg na planinama ne znače automatski da će cijela sezona biti istorijski hladna. Dugoročni modeli mnogo su osjetljiviji na promjene nego prognoze za nekoliko dana unaprijed. Zato tvrdnje o tačnim količinama snijega u decembru ili konkretnim datumima snažnih zimskih udara mjesecima unaprijed treba posmatrati oprezno.
Federalni hidrometeorološki zavod jasno navodi da su njegove dugoročnije prognoze informativnog karaktera. One se izrađuju pomoću numeričkih modela i predstavljaju vjerovatni razvoj vremena, a ne garanciju svakog pojedinačnog scenarija. To je relevantno upravo kada se procjenjuju senzacionalne tvrdnje o ekstremnoj zimi mnogo prije njenog početka.
Pripreme: Bez obzira na to kakva će cijela zima biti, oktobar je dobar trenutak za osnovne pripreme. Vrijedi provjeriti sistem grijanja, stanje prozora i vrata, izolaciju i eventualne zalihe energenata. Vozači bi trebali na vrijeme razmišljati o zimskoj opremi, jer prvi jutarnji mraz i poledica ponekad predstavljaju veći problem od obilnog snijega. Posebno treba biti oprezan na mostovima, nadvožnjacima i sjenovitim dijelovima cesta, gdje se led može pojaviti i kada su uslovi na drugim dijelovima puta bolji.
Ovaj dio predstavlja praktičan savjet zasnovan na uobičajenim zimskim rizicima, dok ga treba odvojiti od same meteorološke prognoze. Meteorološke službe daju podatke o temperaturi, padavinama i vjetru, dok se pripreme doma i vozila zasnivaju na preventivnom ponašanju prije prvih ozbiljnijih hladnoća.
Vjetar: Osjećaj hladnoće ne zavisi samo od temperature prikazane na termometru. Kada zapuše jači vjetar, tijelo brže gubi toplotu, pa se vani može osjećati znatno hladnije nego što pokazuje stvarna temperatura zraka. Zbog toga prvi hladni talasi često djeluju ozbiljnije upravo kada ih prati pojačan vjetar. To ne znači da temperatura fizički pada za isti broj stepeni u svakoj situaciji, već da se mijenja subjektivni osjećaj hladnoće i brzina gubitka toplote.
Meteorološki koncept osjeta hladnoće koristi kombinaciju temperature zraka i brzine vjetra kako bi približno opisao kako hladnoću osjeća izložena koža. Takav podatak je relevantan za svakodnevni život jer može pomoći pri izboru odjeće i procjeni koliko je ugodno ili sigurno dugo boraviti na otvorenom.
Ja mislim da nema potrebe odmah vjerovati naslovima koji najavljuju najhladniju zimu u nekoliko decenija. Osjećam da je mnogo korisnije pratiti službene prognoze koje se redovno mijenjaju i dopunjavaju. Ja mislim da se za hladnije dane svakako treba pripremiti na vrijeme, bez obzira na to hoće li zima biti ekstremna. Meni je najvažnije da ljudi znaju razliku između moguće prognoze i sigurne činjenice. Mislim da ćemo pravu sliku ove zime dobiti tek kada joj se mnogo više približimo.
