Podgrijavanje hrane u domaćinstvima često se smatra bezazlenom navikom. Kada ostane ručak od prethodnog dana, mnogi ga jednostavno stave u mikrotalasnu ili ponovo zagriju u šerpi.U današnjem članku smo vam napisali zašto i koje to nemirnice nebi smijeli podrijavati.
- Na taj način štedi se vrijeme i novac, ali rijetko ko razmišlja o tome da neke namirnice zagrijavanjem gube hranjive vrijednosti ili, još opasnije, postaju izvor toksina. Upravo zbog toga stručnjaci godinama upozoravaju da podgrijavanje nije uvijek bezopasno i da određena jela mogu predstavljati rizik za zdravlje.
Prvi primjer je krompir, namirnica koja je neizostavna na balkanskim trpezama. Kada se skuhan krompir ostavi na sobnoj temperaturi, posebno ako stoji duže od nekoliko sati, u njemu se mogu razviti bakterije poput Clostridium botulinum. Njihovo prisustvo može dovesti do botulizma – rijetkog, ali izuzetno opasnog trovanja. Zato nutricionisti naglašavaju da krompir treba konzumirati odmah ili čuvati u frižideru, a nikako ga ne ostavljati u loncu na stolu. Prema pisanju Blica Zdravlje, upravo nepravilno skladištenje krompira bilo je uzrok brojnih slučajeva trovanja u domaćinstvima.
- Slična opasnost krije se i u riži. Iako mnogi misle da je ona bezbjedna, kuhana riža koja stoji na sobnoj temperaturi može postati plodno tlo za bakteriju Bacillus cereus. Poseban problem je što podgrijavanje ne uništava toksine koje ova bakterija stvara, pa konzumacija takve riže može uzrokovati mučninu, povraćanje i proljev. Zato je preporuka da se riža rashladi odmah nakon kuhanja i da se pojede u roku od jednog dana. Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ u svojim preporukama često ističe rižu kao tipičan primjer hrane koja mora biti pravilno skladištena da bi ostala sigurna.
Jaja su još jedna osjetljiva namirnica. Kada se ponovo izlože visokoj temperaturi, mijenja se struktura njihovih bjelančevina, a time i probavljivost. Osim toga, ako jaja nisu čuvana u frižideru, postoji rizik od prisustva bakterije Salmonella, koja može izazvati ozbiljne probavne smetnje. Zato je savjet da se jaja jedu svježe pripremljena, a da se izbjegava njihovo podgrijavanje. Na portalu N1 Zdravlje više puta je naglašeno da su jaja među namirnicama koje su najosjetljivije na manipulaciju temperaturom i da upravo ona često izazivaju trovanja ljeti.
- Velika pažnja posvećuje se i piletini. Iako je ona bogata proteinima i mnogi je smatraju zdravim izborom, upravo zbog visokog udjela proteina može postati problematična kada se podgrijava. Proteini mijenjaju svoju strukturu, što otežava varenje, a ako meso nije dovoljno termički obrađeno pri drugom zagrijavanju, postoji rizik od bakterijskih infekcija. Stručnjaci preporučuju da se piletina, ako se već podgrijava, ugrije do unutrašnje temperature od najmanje 75°C.
Gljive su posebna priča. One su osjetljive, brzo se kvare i već nakon kratkog stajanja mogu izgubiti nutritivne vrijednosti. Njihove bjelančevine se raspadaju, pa ponovno podgrijavanje može izazvati probavne tegobe, pa čak i trovanje. Zato se gljive preporučuje konzumirati odmah nakon pripreme.
Špinat i cikla, dvije nutritivno bogate namirnice, ujedno kriju i potencijalnu opasnost. Obje sadrže nitrate koji se pri ponovnom zagrijavanju mogu pretvoriti u nitrite i nitrozamine, spojeve povezane sa povećanim rizikom od karcinoma. Špinat se zato najčešće preporučuje u obliku svježih salata ili u hladnim smutijima, dok je ciklu najbolje konzumirati svježu ili kuvanu, ali hladnu. Nutricionisti iz Kliničkog centra Vojvodine upozoravaju da roditelji posebno obrate pažnju kod djece, jer su mališani osjetljiviji na ove spojeve.
- Pored ovih konkretnih primjera, važna je i opšta preporuka – hrana se mora pravilno skladištiti. Svako jelo koje ostane nakon obroka treba rashladiti u roku od dva sata i čuvati u posudama sa poklopcem, najbolje staklenim. Također, ista hrana se ne smije podgrijavati više puta, jer se svako dodatno zagrijavanje povezuje sa većim rizikom od mikrobiološkog kvarenja. Ostatke hrane preporučuje se pojesti najkasnije u roku od 48 sati.
Na prvi pogled, ovakva pravila mogu izgledati strogo i nepraktično, ali ona zapravo štite zdravlje. Podgrijavanje hrane jeste praktično, no zdravlje mora biti na prvom mjestu. Svjež obrok, pripremljen u manjim porcijama i konzumiran odmah, uvijek je najbolji izbor. Jedna mala promjena u navikama – izbjegavanje podgrijavanja rizičnih namirnica – može donijeti veliku korist za organizam.
Za kraj, važno je zapamtiti: hrana nije samo gorivo, već i naš najbliži saveznik ili, u pogrešnim okolnostima, skriveni neprijatelj. Ako želite očuvati zdravlje svoje porodice, birajte mudro i oslonite se na svježinu, a ne na komfor ponovnog podgrijavanja.
