BONUS TEKST
Iza naizgled jednostavne biljke koja nas svakodnevno prati na tanjiru krije se prava poljoprivredna i kulturna legenda. Krompir, poznat i kao krumpir, krtola, kumpir ili patata, ima nevjerovatnu prošlost koja obuhvata hiljade godina, više kontinenata i ogroman uticaj na razvoj ljudske civilizacije.
- Njegovo porijeklo vodi nas u planinske predjele Perua i Bolivije, gdje su ga Inke uzgajale prije više od 7.000 godina. Smatrali su ga svetom biljkom, povezivali s božanskim i uključivali ga u duhovne obrede. Krompir nije bio samo hrana – bio je kalendar, valuta i simbol plodnosti.
U Evropi je isprva izazvao nepovjerenje, jer su ga smatrali otrovnim. Pripada porodici pomoćnica, kao i biljke koje sadrže solanin, prirodni toksin. Tek kada su ljudi postali gladni, shvatili su da je krompir spas u gomolju.Irska je postala najpoznatiji evropski primjer oslanjanja na krompir. No, kada je plijesan uništila usjeve 1845. godine, nastupila je Velika glad, koja je odnijela živote više od milion ljudi, dok je još toliko emigriralo – mahom u Ameriku. Ta tragedija ujedno pokazuje kako zavisnost od jedne sorte može imati pogubne posljedice.
- Danas je krompir četvrta najvažnija prehrambena biljka na svijetu, odmah iza kukuruza, pšenice i riže. Njegova botanička priroda je zanimljiva – gomolj koji jedemo je podzemni izdanak koji skladišti škrob. Biljka može dati i plod nalik na malu zelenu rajčicu, ali on je otrovan. Ako se krompir zazeleni – ne jedite ga.
U nutricionističkom smislu, krompir je puno zdraviji nego što se misli. Sadrži više kalijuma nego banana, obilje vitamina C, B6, vlakna i složene ugljene hidrate koji pružaju dugotrajnu energiju. Problem nastaje tek kada se priprema na nezdrave načine – prženjem u dubokom ulju, u čipsu ili kao masni prilog.
- U kulinarstvu, krompir je nevjerovatno svestran: kuva se, peče, prži, puni, koristi u salatama, supama, pireima, pa čak i u desertima. Od pire krompira do musake, od knedli do krompiruše, od francuskih gratina do indijskih curryja – teško je pronaći kuhinju koja ga ne koristi.Osim hrane, koristi se i u industriji: od njega se pravi škrob za ljepila i papir, alkohol, bio-razgradivi materijali, pa čak i lijekovi i tekstilna vlakna.
Krompir ima i kulturni značaj – od izraza „vruć krompir“ do dana krompira i festivala širom svijeta. Njegove brojne sorte, boje i oblici svjedoče o prirodnoj raznolikosti i značaju za razne zajednice.Danas se suočava s izazovima – bolesti, klimatske promjene, gubitak genetske raznolikosti – ali i sa svijetlom budućnošću. Istražuju se otpornije sorte, a čak se razmatra mogućnost njegovog uzgoja na Marsu, što pokazuje koliko je ovaj skromni gomolj zapravo biljka budućnosti.
