BONUS TEKST
Iako ga najčešće doživljavamo kao povrće, paradajz je zapravo voće jer raste iz cvijeta biljke i sadrži sjemenke. Zanimljivo je da ga je američki Vrhovni sud krajem 19. stoljeća službeno proglasio povrćem – ne zbog njegove botaničke klasifikacije, već zato što se najčešće koristi u slanim jelima, poput salata i umaka. Ova odluka bila je praktična, ali ne i naučna.
- Porijeklo paradajza vodi nas u Južnu Ameriku, tačnije na područje današnjeg Perua, Bolivije i Ekvadora, gdje su ga još u davnim vremenima uzgajali Asteci i Inke. U Evropu su ga donijeli španski istraživači u 16. stoljeću, ali tadašnji Evropljani nisu odmah prihvatili ovu biljku u ishrani. Zbog pripadnosti istoj porodici kao i neke otrovne biljke, kao što je velebilje, dugo se vjerovalo da je paradajz opasan za konzumaciju. Posebno su se bogatiji slojevi društva bojali trovanja, jer se kiselina iz paradajza mogla hemijski vezati za olovo koje se nalazilo u njihovim tanjirima od kositra, što je moglo izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
Danas postoji više od 10.000 sorti paradajza, koje se razlikuju po veličini, obliku, boji i okusu. Mogu biti crveni, ali i žuti, zeleni, ljubičasti, pa čak i crni. Rastu u različitim klimatskim uslovima i prilagođeni su raznim kulinarskim potrebama – od cherry paradajza idealnog za grickanje, do velikih mesnatih sorti koje su savršene za sendviče i umake.Iako mnogi smatraju Italiju domovinom rajčice zbog slavnih mediteranskih recepata, zapravo je Kina vodeći svjetski proizvođač paradajza. Slijede je Indija, Sjedinjene Američke Države i Turska.
- Jedna od nevjerovatnih zdravstvenih prednosti paradajza je njegova sposobnost da pomaže u zaštiti kože od UV zračenja zahvaljujući visokom sadržaju likopena, snažnog antioksidansa. Upravo zbog tog spoja, paradajz može igrati ulogu u prevenciji opekotina i dugoročnog oštećenja kože. Likopen također doprinosi zdravlju srca, jer snižava krvni pritisak, poboljšava cirkulaciju i može pomoći u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Još jedna zanimljivost vezana za paradajz jeste da je osnovni sastojak popularnog začina – kečapa, koji se počeo praviti u 19. stoljeću. U početku se kečap u Americi čak prodavao kao lijek za probavne tegobe.
- Zbog početnog nepovjerenja, paradajz je neko vrijeme u Evropi bio uzgajan isključivo kao ukrasna biljka, a tek su se kasnije ljudi ohrabrili da ga uvrste u prehranu. Danas se paradajz koristi u bezbroj jela, a jedno od najpoznatijih svjetskih okupljanja vezanih uz ovu biljku održava se u španjolskom gradu Buñolu, gdje se svake godine tokom festivala “La Tomatina” ljudi gađaju paradajzima. Ova zabavna i haotična manifestacija privlači hiljade turista iz cijelog svijeta.
Jedan od najimpresivnijih plodova paradajza uzgojen je u SAD-u 2020. godine, a težio je više od 4 kilograma. Osim toga, paradajz je specifičan i po svom sastavu – čini ga čak 95% vode, što ga čini idealnim za hidrataciju, posebno u toplim mjesecima.
- Naučna istraživanja su pokazala da konzumacija paradajza može imati pozitivan učinak i na mentalno zdravlje. Ljudi koji redovno jedu paradajz imaju manji rizik od depresije, što se pripisuje prisustvu antioksidansa i vitamina B kompleksa. Postoje i sorte paradajza koje imaju okus nalik na tropsko voće, poput guave ili manga, što dodatno doprinosi njihovoj raznovrsnosti u kulinarstvu.
Paradajz je bio i prvi genetski modificirani prehrambeni proizvod odobren za prodaju. Flavr Savr, kako se zvao, pušten je u promet 1994. godine i bio je dizajniran tako da duže ostane svjež. Njegova kiselina omogućava da se koristi i za čišćenje metala, poput bakra i mjedi, slično kao limunov sok.Zanimljivo je i da su NASA-ini naučnici uspjeli uzgojiti paradajz u svemiru, kao dio eksperimenta u pripremi za buduće misije na Mars. Takođe, ne sazrijevaju svi paradajzi u crvenu boju – postoje i sorte koje ostaju zelene, ljubičaste ili čak prugaste kada su potpuno zrele.
- Zbog svog bogatog nutritivnog sastava i brojnih korisnih svojstava, paradajz se smatra superhranom. Bez obzira na to kako ga konzumirate – svježeg, kuhanog, kao sok ili sos – on doprinosi zdravlju i uživanju u hrani.
