Paradajz je danas jedna od najzastupljenijih namirnica u svakodnevnoj prehrani, ali njegova prošlost krije brojne zanimljivosti koje mnogi ne poznaju. Iako ga gotovo svi koriste kao povrće, nauka ga svrstava među voće, što je svojevremeno izazvalo čak i pravni spor u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov put od američkog kontinenta do evropskih kuhinja bio je ispunjen nepovjerenjem, neobičnim vjerovanjima i velikim promjenama u prehrambenim navikama. Danas se paradajz cijeni zbog svog okusa, raznovrsne upotrebe i hranjivih sastojaka koji mogu doprinijeti očuvanju zdravlja. Iza ovog naizgled običnog ploda krije se priča koja povezuje historiju, medicinu, nauku i savremenu proizvodnju hrane.
-
Paradajz je botanički voće, iako se zbog načina pripreme u kulinarstvu smatra povrćem.
-
Njegovo porijeklo povezano je s Južnom i Srednjom Amerikom, odakle je tokom 16. stoljeća stigao u Evropu.
-
Američki Vrhovni sud je 1893. godine donio odluku kojom je paradajz za potrebe carinskih propisa svrstao među povrće.
-
Paradajz sadrži vitamin C, kalij i likopen, antioksidans čiji se mogući zdravstveni učinci proučavaju.
-
Razvoj novih sorti i prehrambene tehnologije omogućio je da paradajz postane jedna od važnih poljoprivrednih kultura širom svijeta.
Neobična odluka:
Malo koja namirnica može se pohvaliti činjenicom da je njena klasifikacija završila pred najvišim sudom jedne države. Upravo se to dogodilo paradajzu 1893. godine, kada je američki Vrhovni sud odlučivao treba li ga prilikom uvoza tretirati kao voće ili povrće. Trgovci su tvrdili da pripada voću, na koje se prema tadašnjim propisima nije plaćala ista carina. Međutim, sud je presudio da se paradajz u svakodnevnom životu koristi poput povrća, pa se tako treba posmatrati i u okviru konkretnog carinskog zakona. Ta odluka nije promijenila njegovo botaničko značenje.
Prema historijskoj presudi Nix protiv Heddena, donesenoj 10. maja 1893. godine, sud je razmatrao značenje pojmova voća i povrća u carinskim propisima. Sačuvani sudski dokumenti predstavljaju neposredan izvor informacija jer sadrže obrazloženje sudija i okolnosti zbog kojih je spor nastao.
Justia U.S. Supreme Court Center
Daleka prošlost:
Mnogo prije nego što je paradajz postao nezaobilazan sastojak evropskih jela, uzgajali su ga stanovnici američkog kontinenta. Njegovi divlji srodnici potječu iz zapadnih dijelova Južne Amerike, dok je razvoj uzgojenih oblika povezan i s područjem današnjeg Meksika. Nakon dolaska španskih osvajača biljka je prenesena preko Atlantika. Ipak, u evropskim vrtovima u početku nije imala položaj koji ima danas. Ljudi su je posmatrali kao neobičnu novost, a pojedini su sumnjali u sigurnost njenih plodova zbog srodstva s otrovnim biljkama.
Prema naučnom radu o paradajzu u Evropi tokom 16. stoljeća, istraživači su proučavali stare botaničke zapise, ilustracije, herbarijske primjerke i genetske podatke. Takva kombinacija historijskih i bioloških dokaza važna je za razumijevanje njegovog širenja i ranog uzgoja.
PMC
Različite sorte:
Savremeni paradajz pojavljuje se u brojnim oblicima, od sitnih plodova koji se mogu jesti kao užina do krupnih, mesnatih sorti pogodnih za kuhanje. Njegova boja ne mora biti isključivo crvena jer postoje žuti, narandžasti, ljubičasti i zeleni plodovi. Neke sorte imaju izraženiju slatkoću, dok druge karakteriše osvježavajuća kiselost. Upravo zahvaljujući toj raznovrsnosti paradajz se koristi u salatama, supama, umacima, sokovima i različitim tradicionalnim jelima. Osim izgleda i okusa, sorte se razlikuju po otpornosti, vremenu sazrijevanja i uslovima uzgoja.
Prema pregledu historije paradajza objavljenom u naučnoj literaturi, razvoj novih sorti povezan je s dugotrajnim uzgojem i selekcijom biljaka. Autori su analizirali historiju pripitomljavanja, oplemenjivanja i savremene biotehnologije, što ovaj rad čini relevantnim za razumijevanje raznolikosti paradajza.
PubMed
Zdravstvena vrijednost:
Paradajz ima visok udio vode, približno 95 posto, zbog čega predstavlja osvježavajuću namirnicu, posebno tokom toplijih mjeseci. Sadrži i korisne hranjive sastojke, među kojima se posebno izdvajaju vitamin C, kalij i prirodni pigment likopen. Ovaj pigment pripada grupi karotenoida i odgovoran je za karakterističnu crvenu boju mnogih sorti. Naučnici istražuju njegovu povezanost sa zaštitom ćelija od oksidativnog stresa, kao i moguću ulogu u očuvanju zdravlja kože. Ipak, redovno konzumiranje paradajza ne može zamijeniti medicinsku terapiju niti zaštitne preparate protiv sunčevog zračenja.
Prema sistematskom pregledu i metaanalizi objavljenoj u časopisu Critical Reviews in Food Science and Nutrition, istraživači su objedinjavali rezultate 21 intervencijskog istraživanja o likopenu i utjecaju ultraljubičastog zračenja na kožu. Rezultati ukazuju na mogući zaštitni učinak, ali nisu dokaz da paradajz samostalno sprečava opekotine.
PubMed
Nova tehnologija:
Razvoj poljoprivrede donio je velike promjene i u proizvodnji paradajza. Posebnu pažnju izazvao je proizvod nazvan Flavr Savr, koji se pojavio na američkom tržištu 1994. godine. Bio je to prvi genetski modificirani prehrambeni proizvod te vrste namijenjen prodaji potrošačima. Njegov razvoj bio je usmjeren na usporavanje omekšavanja plodova nakon sazrijevanja. Ovaj događaj označio je važnu etapu u historiji prehrambene biotehnologije i otvorio šire rasprave o novim metodama proizvodnje hrane.
Prema informacijama američke Uprave za hranu i lijekove (FDA), Flavr Savr pojavio se na tržištu 1994. godine. FDA je državna regulatorna institucija koja prati sigurnost hrane i objavljuje stručnu dokumentaciju o novim prehrambenim tehnologijama, zbog čega su njeni podaci važni za ovu temu.
FDA
Ja mislim da je paradajz mnogo zanimljiviji nego što većina ljudi misli. Posebno me iznenađuje činjenica da se o njemu nekada raspravljalo čak i na sudu. Osjećam da često ne znamo dovoljno o namirnicama koje svakodnevno jedemo. Meni je zanimljivo kako je biljka koju su ljudi nekada gledali s nepovjerenjem postala toliko popularna. Vjerujem da ovakve priče mogu pomoći da bolje upoznamo hranu koja se nalazi na našem stolu.
