Ove jeseni sat vraćamo ranije nego što mnogi očekuju: Evo kada prelazimo na zimsko računanje vremena
U današnjem članku pišemo o promjeni koja svake godine utiče na svakodnevni ritam miliona ljudi – prelasku sa ljetnog na zimsko računanje vremena.
Iako se već godinama raspravlja o tome treba li ukinuti pomjeranje sata, postojeća pravila i dalje ostaju na snazi širom Evrope.
Posebnost 2026. godine jeste što će se kazaljke pomjeriti na jedan od najranijih mogućih datuma prema važećim propisima.
Za mnoge građane to znači jednu dodatnu uru sna, ali i raniji dolazak mraka tokom popodnevnih sati.
Promjena sata nije samo pitanje kazaljki na uređaju, već može uticati i na navike, raspoloženje i prilagođavanje organizma novom ritmu.
• Sat se u oktobru 2026. godine vraća jedan sat unazad, čime počinje zimsko računanje vremena.
• Promjena će se dogoditi u noći između 24. i 25. oktobra u ranim jutarnjim satima.
• Evropska pravila i dalje predviđaju sezonsko pomjeranje sata uprkos ranijim pokušajima ukidanja.
• Prilagođavanje novom vremenu kod nekih ljudi može izazvati umor i probleme sa snom.
• Debata o trajnom izboru ljetnog ili zimskog vremena još uvijek nije završena.
Datum:
Građane ove jeseni očekuje povratak na zimsko računanje vremena u noći sa subote, 24. oktobra, na nedjelju, 25. oktobra 2026. godine. U trenutku kada satovi pokažu 3 sata ujutro, kazaljke će biti pomjerene jedan sat unazad, odnosno na 2 sata.
To znači da će te noći većina ljudi imati priliku spavati nešto duže nego inače. Ipak, promjena donosi i određene posljedice u svakodnevnom životu, jer će se nakon toga ranije smračivati, posebno u poslijepodnevnim satima.
Prema informacijama koje je objavio portal Vas glas, autor teksta je Aida Konjević, a članak je objavljen 15. septembra 2026. godine. Tekst navodi tačan datum prelaska na zimsko računanje vremena i objašnjava posljedice promjene.
Pravila:
Iako se već dugo govori o mogućem ukidanju pomjeranja sata, takva odluka još uvijek nije sprovedena. Evropski parlament je ranije podržao prijedlog za prestanak sezonske promjene vremena, ali države članice nisu postigle zajednički dogovor o tome koje bi vrijeme trebalo trajno ostati.
Glavno pitanje nije samo izbor između ljetnog i zimskog računanja vremena. Problem predstavlja i mogućnost da različite zemlje izaberu različita rješenja, što bi moglo izazvati komplikacije u saobraćaju, poslovanju i svakodnevnim aktivnostima preko granica.
Prema podacima koje navodi izvorni tekst, Evropski parlament je 2019. godine podržao ukidanje promjene sata, ali dogovor među državama nije postignut. Informacije su predstavljene kroz pregled evropskih pravila i razloga zbog kojih promjena i dalje postoji.
Obračun:
Važeći propisi predviđaju da se prelazak na zimsko vrijeme obavlja posljednje nedjelje u oktobru, dok se na ljetno računanje vremena prelazi posljednje nedjelje u martu.
Budući da oktobar 2026. godine ima posljednju nedjelju upravo 25. oktobra, promjena će se dogoditi na najraniji mogući datum u okviru postojećeg sistema. Zbog toga će mnogi građani imati osjećaj da je prelazak došao nešto ranije nego prethodnih godina.
Prema objašnjenju iz objavljenog članka, datum promjene zavisi od pravila prema kojima se sat vraća posljednje nedjelje u oktobru. Izvor koristi kalendarski obračun kako bi objasnio zašto se promjena u 2026. godini dešava 25. oktobra.
Organizam:
Promjena vremena za mnoge ljude predstavlja samo kratko podešavanje sata, ali ljudski organizam funkcioniše prema unutrašnjem biološkom ritmu. Cirkadijalni ritam utiče na san, budnost i različite tjelesne funkcije, zbog čega nagla promjena rasporeda može zahtijevati određeni period prilagođavanja.
Kod pojedinih osoba mogu se pojaviti osjećaj umora, slabija koncentracija ili poteškoće sa spavanjem. Posebno osjetljive mogu biti osobe koje već imaju problema sa snom ili kojima je potrebno više vremena da se naviknu na drugačiji raspored.
Prema tekstu objavljenom u izvoru, stručnjaci upozoravaju da promjena vremena može privremeno uticati na cirkadijalni ritam. Članak se poziva na saznanja o uticaju promjene sna i dnevnog rasporeda na organizam.
Raspoloženje:
Pored promjena u spavanju, raniji zalazak sunca može uticati i na svakodnevno raspoloženje. Tokom jesenskih i zimskih mjeseci količina prirodnog svjetla se smanjuje, što neki ljudi posebno osjećaju kroz manjak energije ili promjenu navika.
Promjena je najizraženija u popodnevnim satima kada mrak dolazi ranije nego tokom ljetnog perioda. Zbog toga se mnogi moraju prilagoditi novom ritmu aktivnosti nakon škole, posla ili drugih obaveza.
Prema informacijama iz izvora, stručnjaci ukazuju da količina dnevnog svjetla može imati uticaj na raspoloženje. Ovaj dio članka zasniva se na općim objašnjenjima o povezanosti prirodnog svjetla i svakodnevnog funkcionisanja ljudi.
Rasprave:
Svake godine nakon promjene sata ponovo se otvara pitanje koje vrijeme bi bilo najbolje trajno zadržati. Jedni smatraju da bi duže svjetlo u večernjim satima bilo korisnije za aktivnosti nakon posla, dok drugi prednost daju svjetlijim zimskim jutrima.
Zbog različitih stavova među državama, konačno rješenje još nije pronađeno. Dok se ne postigne dogovor, građani će nastaviti dva puta godišnje prilagođavati satove i uređaje.
Prema navodima izvora, evropske zemlje još nisu postigle zajednički dogovor o trajnom računanju vremena. Tekst objašnjava da bi različite odluke država mogle imati posljedice na svakodnevno funkcionisanje.
Naredni korak:
Nakon jesenskog vraćanja sata, sljedeća promjena očekuje se u proljeće 2027. godine kada će se ponovo preći na ljetno računanje vremena i kazaljke će biti pomjerene unaprijed.
Za sada ostaje pravilo da se promjena obavlja dva puta godišnje. Građanima tako preostaje da prilagode satove, uređaje i dnevne navike novom rasporedu.
Prema informacijama iz objavljenog članka, naredni prelazak na ljetno računanje vremena planiran je za proljeće 2027. godine. Izvor navodi da će postojeća praksa trajati sve dok se evropske države ne dogovore o drugačijem rješenju.
Ja mislim da je promjena sata postala navika na koju se ljudi svake godine ponovo navikavaju.
Ja osjećam da mnogima više smeta raniji mrak nego samo pomjeranje kazaljki.
Meni je zanimljivo koliko jedna mala promjena vremena može uticati na svakodnevni život.
Vjerujem da bi ljudima bilo lakše kada bi postojalo jedno trajno rješenje.
Ova tema pokazuje da čak i nešto jednostavno poput sata može izazvati velike rasprave.
