Stephen Hawking nije iza sebe ostavio jednu konačnu listu od četiri proročanstva neposredno pred smrt, iako se njegova upozorenja danas često tako predstavljaju na internetu. Poznati fizičar je tokom posljednjih godina života u različitim intervjuima i javnim nastupima govorio o rizicima koji bi mogli ozbiljno ugroziti čovječanstvo. Posebno je upozoravao na nekontrolisanu vještačku inteligenciju, klimatske promjene, nuklearni rat i opasnosti poput genetski izmijenjenih virusa. Gotovo desetljeće nakon njegove smrti neka od tih pitanja postala su još ozbiljnija, ali nije precizno reći da su se njegove najcrnje prognoze već ostvarile. Ono što se može reći jeste da su klimatske promjene danas jasno izmjerena stvarnost, dok je razvoj vještačke inteligencije dostigao nivo koji je u Hokingovo vrijeme tek počinjao privlačiti širu pažnju.
• Hokingova „četiri upozorenja“ nisu nastala kao jedna oproštajna lista, nego su sažetak njegovih izjava iz različitih godina.
• Ozbiljno je upozoravao na mogućnost da napredna vještačka inteligencija jednog dana izmakne ljudskoj kontroli.
• Klimatske promjene smatrao je jednom od velikih prijetnji, a današnja nauka potvrđuje da se globalno zagrijavanje već događa.
• Nuklearni sukob i genetski izmijenjeni virusi bili su među katastrofama koje je navodio kao rizike za civilizaciju.
• Tvrdnja da su se „dva proročanstva već ostvarila“ pretjerana je: klimatski problem jeste stvaran, ali Hokingov katastrofalni scenario sa AI-jem nije ostvaren.
Upozorenja: Hoking je 2016. govorio da najveći budući rizici čovječanstvu mogu nastati upravo iz napretka nauke i tehnologije. Među primjerima je izdvajao nuklearno oružje i genetski modificirane viruse, a ranije je posebno upozoravao i na naprednu vještačku inteligenciju. Njegova osnovna poruka nije bila da treba zaustaviti razvoj, već da čovječanstvo mora naučiti kontrolisati posljedice vlastitih dostignuća. Zato je vjerovao da dugoročni opstanak civilizacije može zavisiti i od širenja čovjeka izvan Zemlje.
The Guardian je 2016. prenio Hokingove izjave date uoči BBC-jevih Reith Lectures. Riječ je o njegovim direktnim javnim komentarima o rizicima naučnog i tehnološkog razvoja, zbog čega ovaj izvor omogućava da se njegova stvarna upozorenja odvoje od kasnijih internet-proročanstava. (The Guardian)
Vještačka inteligencija: Jedno od njegovih najpoznatijih upozorenja pojavilo se 2014. godine. Hoking je tada objasnio da postojeći oblici AI-ja mogu biti veoma korisni, ali da bi potpuno razvijena inteligencija sposobna za samostalno unapređivanje mogla predstavljati potpuno drugačiji problem. Njegov strah odnosio se na situaciju u kojoj bi sposobnosti takvog sistema rasle mnogo brže od ljudske biološke evolucije. Danas AI zaista napreduje velikom brzinom, ali to nije isto što i ostvarenje njegovog scenarija o nestanku čovječanstva.
BBC je Hokingovo upozorenje zabilježio u intervjuu 2014. godine, dok Stanfordov AI Index za 2026. pokazuje da sposobnosti savremenih sistema nastavljaju ubrzano napredovati i da pojedini modeli na nekim stručnim zadacima dostižu ili prelaze ljudske referentne rezultate. Stanfordov izvještaj zasnovan je na velikom skupu podataka o razvoju AI industrije i zato je relevantan za poređenje današnjeg stanja sa periodom u kojem je Hoking govorio. (YouTube)
Klima: Hoking je snažno govorio i o klimatskim promjenama. Godine 2017. upozorio je da bi političko ignorisanje klimatskog problema moglo dovesti do veoma ozbiljnih i teško povratnih posljedica. Njegovo poređenje Zemlje sa Venerom bilo je dramatično, a klimatolozi su kasnije naglasili da taj konkretan scenario nije realističan. Ipak, šira tvrdnja da ljudske aktivnosti zagrijavaju planetu danas je potvrđena ogromnom količinom naučnih dokaza.
IPCC, vodeće međunarodno tijelo za procjenu klimatskih istraživanja, zaključuje da su ljudske aktivnosti nedvosmisleno izazvale globalno zagrijavanje i da klimatske promjene već utiču na ekstreme širom svijeta. Istovremeno, stručna analiza Hokingove izjave o pretvaranju Zemlje u planetu poput Venere zaključila je da je upravo taj ekstremni dio njegovog upozorenja bio naučno pretjeran. (IPCC Report)
Nuklearni rizik: Hoking nije gledao samo prema novim tehnologijama. Nuklearni rat smatrao je jednom od katastrofa koje bi čovječanstvo moglo samo izazvati. Njegova zabrinutost bila je jednostavna: što civilizacija raspolaže snažnijim sredstvima uništenja, posljedice političke ili ljudske greške postaju veće. Zbog toga je nuklearno oružje svrstavao među rizike zbog kojih Zemlja dugoročno možda neće biti dovoljno sigurno jedino prebivalište čovjeka.
U tekstu koji je sam Hoking napisao kao završnu riječ za knjigu o svemirskim letovima, objavljenom u Guardianu, naveo je iznenadni nuklearni rat i druge katastrofe kao razloge zbog kojih smatra da život na Zemlji nosi rastući rizik. Izvor je posebno važan jer prenosi njegove vlastite riječi i argumentaciju, a ne naknadno tumačenje. (The Guardian)
Biološki rizik: Među prijetnjama koje se danas rjeđe spominju u tekstovima o Hokingu nalazili su se i genetski izmijenjeni virusi. On nije tvrdio da će se takva katastrofa sigurno dogoditi, već ju je koristio kao primjer mogućnosti da tehnološki napredak stvori nove oblike opasnosti. U njegovoj viziji problem nije bila sama nauka, nego mogućnost da ljudi izgube kontrolu nad moćnim alatima koje stvaraju.
Izvještaji o Hokingovim izjavama iz 2016. navode genetski izmijenjene viruse zajedno sa nuklearnim ratom kao primjere katastrofalnih rizika. Informacije potiču iz njegovih razgovora povodom BBC-jevih predavanja i zato su relevantne za rekonstrukciju onoga na šta je zaista upozoravao. (The Guardian)
Nasljeđe: Hoking je umro 14. marta 2018. godine u 76. godini, nakon više od pola stoljeća života sa motornom neuronu bolešću. Njegov naučni trag daleko prevazilazi upozorenja o budućnosti: rad na crnim rupama doveo je do predviđanja fenomena danas poznatog kao Hokingovo zračenje, dok je knjigom „Kratka istorija vremena“ složenu kosmologiju približio širokoj publici.
Univerzitet Cambridge, na kojem je proveo najveći dio akademske karijere, u zvaničnom osvrtu na njegov život opisuje njegovo otkriće da crne rupe imaju temperaturu i emituju zračenje kao rad koji je promijenio teorijsku fiziku. Univerzitetski zapis predstavlja jedan od najpouzdanijih izvora za njegovu naučnu biografiju i akademsko nasljeđe. (University of Cambridge)
Ja mislim da Hokingova upozorenja danas vrijedi čitati bez pravljenja proročanstava od njih. Osjećam da je njegova glavna poruka bila da čovjek mora biti odgovoran prema moći koju stvara. Meni je posebno zanimljivo koliko se danas ozbiljno govori o vještačkoj inteligenciji, o kojoj je on upozoravao mnogo ranije. Ja mislim da strah sam po sebi ništa ne rješava, ali oprez može mnogo značiti. Najvažnije je da naučni napredak prati i razmišljanje o njegovim posljedicama.
